Izvor fotografije: https://www.barealchemy.com/
Antioksidansi su skupina različitih prirodnih spojeva koji u organizmu čovjeka igraju važnu ulogu zaštite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Dva su izvora antioksidansa – kao prvo, naš vlastiti organizam je sposoban proizvesti antioksidanse, uz pomoć vitamina i minerala. Drugi, vanjski, izvor antioksidansa je hrana.
Ako je organizam optimalno opskrbljen vitaminima i mineralima kako bi mogao proizvoditi vlastite antioksidanse, i ako je hrana koju čovjek jede bogata prirodnim antioksidansima, bolje je spreman oduprijeti se šteti koju razni toksini i štetni spojevi mogu izazvati.
Izvor fotografije: http://antioxidantshealthbenefits.net/
U medicini je polovicom prošlog stoljeća iznesena teorija o slobodnim radikalima kao uzročnicima svih bolesti i izravnim krivcima za starenje i odumiranje tijela. Danas znamo da tome nije apsolutno tako, ali je priznata važnost antioksidansa kod mnogih bolesti, osobito degenerativnih (Alzheimer, artritis itd.) i za usporavanje procesa starenja i produženje vitalnosti.
Dakle, što više antioksidansa unosimo i proizvodimo, to imamo bolju osnovu za zdrav organizam kada se suočava slobodnim radikalima u stanju bolesti, zagađenja okoliša te akutnom ili kroničnom unosu toksina iz okoliša.
Antioksidansi i slobodni radikali su neizostavni dijelovi života u svakom organizmu. Slobodni radikali štetni su spojevi koji prirodno nastaju od životnih procesa, primjerice od kisika kojeg udišemo, a u čijoj je prirodi da nanose štetu tkivu i stanici u kojima nastaju. Također slobodni radikali nastaju od raznih onečišćenja koje unosimo u organizam hranom ili drugim putem, primjerice iz smoga. Što neka osoba živi u zagađenijem okolišu i hrani se nezdravije, to je izložena većem broju slobodnih radikala i potencijalnoj šteti po organizam. Kako smo onda živi i što nas čuva od slobodnih radikala? Za svaki onaj spoj koji neutralizira slobodne radikale ili sprečava njihovo nastajanje, kažemo da djeluje kao antioksidans. U nekom smislu možemo reći da su antioksidansi i slobodni radikali kao lice i naličje, na način na koje povezujemo vatru i vatrogasce.
Najviše antioksidansa nalazi se u svježem voću i povrću. Lako ih je prepoznati. Antioksidansi su najčešće pigmenti u hrani, koji joj daju boju. Želite li što veći raspon antioksidansa, jedite hranu što šareniju sa što više boja, koja naravno dolazi od voća i povrća. Danas je poznato da vitamini C, E i beta karoten koji su poznati antioksidansi ne mogu biti jedini nosioci antioksidativne zaštite, i nije ih dovoljno uzeti misleći kako smo podmirili antioksidativne potrebe. Osim vitaminskih antioksidansa (karotenoidi, vitamin C, E i selen) danas znamo da antioksidativno pa čak nerijetko i snažnije djelovanje imaju i drugi prirodni spojevi – terpeni, flavoni, karotenoidi i drugi.
Redoviti unos hrane bogate antioksidansima (voće, povrće i cjelovite žitarice) djeluje pozitivno na zdravlje. Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa – vitamina i fitokemikalija – koji često djeluju podupirući jedni druge (sinergistički). Nepotrebno je izdvajati nekog od njih. Problem nastaje kada se zanemari unos potrebnih količina voća i povrća, i prehrana uglavnom zasniva na pečenoj, prženoj ili industrijski obrađenoj hrani, koja na tako gubi dragocjene antioksidanse. Tada ljudi posežu za pripravcima vitamina i minerala, nastojeći na umjetan način nadoknaditi propušteni unos običnom hranom.
Autor:
Branimir Dolibašić, dipl.ing., nutricionist
.png)
.jpg)
