Prof. dr Lukas Rasulić

24 OCT 2017
Autor:
Medicicom

Intervju

Prof. dr Lukas Rasulić

Profesor dr Lukas Rasulić je jedan od naših najuglednijih neurohirurga, širom Evrope i sveta poznat kao ekspert za hirurgiju perifernog nervnog sistema i brahijalnog pleksusa. Dr Rasulić je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu i načelnik Odeljenja za hirurgiju perifernog nervnog sistema, funkcionalnu neurohirurgiju i hirurgiju bola Neurohirurške klinike - Kliničkog centra Srbije. Objavio je više desetina knjiga i preko 200 naučnih radova, kod nas i u svetu. Koautor je kapitalnog dela - Medicinske enciklopedije. U tim radovima obrađena je skoro celokupna neurohirurška problematika. Na najviši nivo unapredio je timski rad i povezao stručnjake sličnih interesovanja iz oblasti neurohirurgije, hirurgije, mikrohirurgije, neurologije, maksilofacijalne hirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije. Rezultat toga je svakodnevna saradnja sa stručnjacima iz Evrope i sveta. Profesor Rasulić intenzivno sarađuje sa Medicinskim centrom Chigasaki Tokoshukai i Shonan Kamakura General Hospital u Japanu, Međunarodnim neuronaučnim institutom u Hanoveru - Nemačka, Univerzitetskom neurohirurškom klinikom u Veroni - Italija, Medicinskim centrima u Španiji i Danskoj, kao i medicinsko-istraživačkim centrima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Južnoj Americi. Profesor je po pozivu na više evropskih univerziteta, gde predaje i obavlja operacije. Dobija pozive na sve kongrese i simpozijume iz oblasti hirurgije perifernog nervnog sistema. Dobitnik je nagrade Columella Award u Italiji za najbolji rad i prezentaciju, kao i nagrade Kliničkog centra Srbije za naučnoistraživačku delatnost.
Profesor dr Lukas Rasulić ima malo slobodnog vremena, ali nakon stručnih putovanja u Španiju i Dansku, odvojio je vreme i za čitaoce časopisa “Medici.com”.

Profesore Rasuliću, Vi nastavljate čuvenu školu neurohirurgije perifernog nervnog sistema u Srbiji, prof. dr Miroslava Samardžića i prof. dr Zorana Roganovića?
Srpska neurohirurgija ima u svojoj istoriji veliku tradiciju hirurškog lečenja perifernog nervnog sistema. Počevši od profesora Vojislava Subotića, pionira i osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu, koji je u svojim radovima između dva svetska rata, naročito u zbrinjavanju i lečenju pacijenata tokom Prvog svetskog rata, imao dosta iskustva sa ratnim povredama perifernih nerava. Radove je posle toga objavio u eminentnim časopisima. Od tog vremena lekari su se povremeno bavili ovom hirurgijom, ali pravi doajen hirurgije perifernog nervnog sistema, čija je dugogodišnja praksa i karijera bila zasnovana, između ostalog, na dobrim rezultatima u lečenju ovih pacijenata je prof. dr Miroslav Samardžić. On je jedan od stubova na kojima se temelji ova hirurgija na ovim prostorima. Takođe, i profesor dr Zoran Roganović – VMA – dao je izuzetan doprinos u ovoj patologiji, naročito kada su u pitanju velike serije pacijenata u zbrinjavanju ratnih povreda i to svih modaliteta, tipova povreda, vrsta nerava rameno-nervnog spleta. To su dva imena koji su ovu hirurgiju perifernog nervnog sistema u srpskim okvirima uzdigli i postavili na svetski nivo. Zahvaljući njihovom entuzijazmu i samopregornom radu i rezultatima koje su postigli i radovima koje su objavili u svetskim najpoznatijim časopisima, možemo s ponosom da kažemo da je hirurgija perifernog nervnog sistema jedna od glavnih karakteristika neurohirurgije u Srbiji. Srpska neurohirurgija je zauzela značajnu poziciju u svetu. Mi na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije imamo veliku tradiciju i posebno odeljenje koje se bavi hirurgijom povreda i oboljenja povreda perifernog nervnog sistema. Radi se o hirurškom lečenju svih mogućih tipova, odnosno vrsta patoloških supstrata kada su u pitanju povrede i oboljenja nervnog sistema. U savremenoj nomenklaturi te povrede se dele na traumatske, iako zvuči kao pleonazam ali nije, to su, znači, traumatske povrede i druge povrede koje mogu da budu i jatrogene, radijacione, termičke, električne. Istovremeno se hirurški leče i pacijenti koji su sa oboljenjima perifernog nervnog sistema kao što su kompresivne neuropatije i tumori. Sticajem okolnosti, od početka moje karijere, sam naišao na profesora Samardžića koji je odmah, u samom startu, mene opredelio da se bavim ovom hirurgijom, pored redovnog posla koji podrazumeva zbrinjavanje pacijenata sa neurohirurškom patologijom, uopšte, ja sam se usavršio u domenu hirurgije perifernog nervnog sistema. Sada, praktično, ja nastavljam školu – tradiciju profesora Samardžića i Roganovića gde je, faktički, Odeljenje za hirurgiju perifernog nervnog sistema Neurohirurške klinike, jedna od vodećih ne samo nacionalnih, već i regionalnih, evropskih i svetskih ustanova koja ima najveće iskustvo i vrlo dobre rezultate i koja je uključena u sve tokove evropskih i svetskih međunarodnih neurohirurških udruženja.

Profesore Rasuliću, prošle godine u Leonu – Španija – održan je Simpozijum posvećen hirurgiji perifernog nervnog sistema?
Ova tema je izuzetno važna i odnosi se na prepoznavanje značaja hirurgije perifernog nervnog sistema. U Svetskoj federaciji neurohirurga postoji Komitet za hirurgiju perifernog nervnog sistema. U njegovom sastavu su neurohirurzi koji se bave hirurškim lečenjem povreda perifernog nervnog sistema. Ova oblast nije mnogo popularna, ne samo među mladom populacijom, nego uopšte u neurohirurgiji, iz razloga što se se tu ne vide odmah rezultati lečenja i na krajnji ishod lečenja mogu da utiču različiti faktori, tako da je to razlog što se ovom hirurgijom u svetu ne bavi mnogo ljudi. U neurohirugiji je ova oblast prilično zapostavljena, ali poslednjih desetak godina javlja se sve više interesovanja za ovu hirurgiju među mlađom populacijom. Polako se prepoznaje značaj ove hirurgije.

Koje je mesto srpske neurohirurgije u Evropi?
Srbija je imala, a ima i sada uvek izuzetno visoko mesto u evropskoj i svetskoj neurohirurgiji. Komunikacija naših stručnjaka sa stručnjacima u svetu je prepoznata kao vrlo važna. Razmena tih iskustava je na korist svih i pacijenata i samih doktora. Tako da je mesto Srbije u evropskim i svetskim okvirima apsolutno utemeljeno na bazi struke i na bazi velikog iskustva naših doktora.

Kakav je odnos medicine i savremene tehnologije?
Pitanje je opravdano i na mestu, jer u 21. veku tehnologija se menja ne iz meseca u mesec, ne iz dana u dana, nego praktično iz trenutka u trenutak. U svakom momentu, iz svih krajeva sveta dobijate informacije da su se pojavile tehnološke inovacije, koje mogu da utiču na kvalitet lečenja pacijenata. Istovremeno, bazična nauka radi na utemeljenjima svega ovoga da bi se pospešilo lečenje pacijenata, naročito sa povredama perifernog nervnog sistema. Uticaj tehnologije je veliki, ali nije presudan, hirurg i dalje daje odlučujući doprinos kvalitetu i krajnjem ishodu lečenja.

Profesore Rasuliću, krajem oktobra u Beogradu će biti održan Drugi teorijski i praktični -Hands on - kurs iz hirurgije perifernog nervnog sistema i brahijalnog pleksusa?
Želim da pozovem sve zainteresovane, neurohirurge, plastične hirurge, ortopede, vaskularne hirurge, fizijatre, neurologe da dođu u Beograd 31. oktobra na Medicinski fakultet i Institut za anatomiju “Niko Miljanić”- gde će kurs biti održan. Kurs organizuje Komitet za hirurgiju perifernog nervnog sistema, Svetske federacije neurohirurga. To je najviši nivo edukacije na humanom kadaverskom materijalu. Nama je pripala privilegija da organizujemo taj kurs. Očekuje se oko 150 učesnika iz Evrope, SAD, Azije i Afrike. Predavanja će održati 51 ekspert iz oblasti hirurgije perifernog nervnog sistema i anatomije. Pripreme za kurs su sveobuhvatne i traju dugo, a uključeni su eminetni profesori, dekan Medicinskog fakulteta akademik Nebojša Lalić, šef Katedre Instituta za anatomiju “Niko Miljanić”- prof. dr Laslo Puškaš, zatim upravnik Instituta anatomije prof. dr Branislav Filipović, prof. dr Milan Milisavljević i ostala ekipa saradnika koji učestvuju u organizaciji. Oni su prepoznali značaj ovakvog događaja. Kao predavači učestvuju najveća svetska imena koja se bave hirurgijom perifernog nervnog sistema, a polaznici kursa u svim kategorijama biće iz svih delova sveta. Kurs je limitiran na maksimalno 20 hands-on učesnika koji će moći direktno da vežbaju na samom kadaverskom materijalu, a mi ćemo, kao instruktori, da im objašnjavamo kako se to radi. Kurs ima teoretski i opservacioni deo koji je ograničen na 20 učesnika, a teoretski nema ograničenja. To je najviši oblik edukacije. Vrlo smo ponosni na taj kurs i još jednom se zahvaljujem pomenutim eminentnim profesorima koji su dali neprocenjiv doprinos . Događaj nas pozicionira u svetski vrh, to je naš legat koji mi ostavljamo Medicinskom fakultetu.

Biće i prateći Sestrinski simpozijum?
Tako je, na Institutu za anatomiju “Niko Miljanić” 3. novembra biće organizovan Sestrinski simpozijum. Kao predavači biće eminentni stručnjaci iz Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. Odnosi se na edukaciju medicinskih sestara u cilju unapređenja kvaliteta lečenja pacijenata sa oboljenjima perifernog nervnog sistema. To je izuzetno važno, jer bez medicinskih sestara mi ne bismo mogli da funkcionišemo, poznato je da su medicinske sestre duša i srce svake bolnice. Simpozijum će biti održan pod pokroviteljstvom Udruženja neurohirurga jugoistočne Evrope.

Kakva je saradnja sa Republikom Srpskom?
Saradnja je odlična i zasniva se na stručno-naučnim kontaktima. Ja lično imam vrlo dobru saradnju i kontakte koji su izvanredni sa svim kolegama ne samo neurohirurzima, nego uopšte i u Banjaluci, Foči, Trebinju, celoj Republici Srpskoj. Mi Republiku Srpsku smatramo kao deo naše kuće. Želim jedino da poručim mlađim kolegama u Republici Srpskoj da bi trebalo da više budu uključeni u sve praktične i teorijske tokove koji se dešavaju.

Sa profesorom Rasulićem je nemoguće razgovarati a ne spomenuti Zlatibor?
Mene kad pitaju odakle sam – ja kažem Srbin, kosmopolita, intelektualac, naturalizovani Zlatiborac na privremenom radu u Beogradu. Ja sam ljubitelj Zlatibora ne samo kao klimatološkog mesta, vezan sam za Zlatibor u kontekstu ljudi sa kojima imam neraskidive veze. Moj kum Đorđe Aleksandrić i ja, povodom 20 godina našeg prijateljstva, pre tri godine napravili smo proslavu “Dvadeset godina prijateljstva između Zlatibora i mene”. Na toj proslavi je bilo preko hiljadu ljudi, a slogan je bio - Svuda prođi ali na Zlatibor dođi - MENI JE LAKO KADA IZA MENE STOJI PLANINA - rekao sam tom prilikom. Oni su u svakom pogledu mene podržavali u mojim aktivnostima na svekolike načine i ja se osećam kao jedan od Zlatiboraca koji tamo funkcionišu u nekim redovnim tokovima. To je jedno maksimalno uvažavanje i poštovanje na ljudskom nivou iz kojeg proizlazi sve drugo. Zajedno uživamo ne samo na Zlatiboru, već i u Beogradu, Crnoj Gori, gde god stignemo. Imam veliki krug prijatelja, a to se sve odvija zato što je Zlatibor u centru svega. To je nešto što nema cenu.
Domaćin Drugog teorijskog i praktičnog -hands on, međunarodnog kursa iz hirurgije perifernog nervnog sistema i brahijalnog pleksusa - je Institut za anatomiju “Niko Miljanić “Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Šefa Katedre Instituta za anatomiju “Niko Miljanic”- prof. dr Lasla Puškaša pitali smo kako teku pripreme?
Naš glavni cilj je razmena znanja i iskustava nas u Srbiji sa uvaženim kolegama iz inostranstva.
Ovakav međunarodni kurs se dešava prvi put na ovom delu Balkana. Institut za anatomiju će biti uključen punim svojim kapacitetom u ovaj kurs kako praktično, tako i teorijski. Ovo je prvi eksperiment tog tipa i nadam se da će postati praksa, operativne tehnike na kadaverima. Znači, kao što kaže latinska poslovica, mortui vivos docent - MRTVI UČE ŽIVE.
Mi smo prvi u regionu koji će to uraditi. Pripreme za ovaj ambiciozni projekat teku intenzivno, a s obzirom na to da su sa nama eminentni stručnjaci prof. dr Lukas Rasulić i sve kolege sa neurohirurgije, sigurni smo u uspeh.

Profesore Puškaš, međunarodni kurs su pomogli i ugledni pojedinci?
Značajnu pomoć dao je gospodin Miodrag Zarić. On nas je najviše podržao, kao osnivač Specijalne bolnice za hiperbaričnu medicinu. Gospodin Zarić je prepoznao značaj ovog događaja i naš potencijal da možemo nešto više da uradimo. Kao dobrotvor obezbedio je početne uslove za operativne tehnike.

 

Pogledajte galeriju

Naši partneri

Pročitajte još...

24 OCT 2017 Autor: Medicicom

Riječ urednika