Šta su to pesticidi i koliko su opasni?

24 JUN 2017
Autor:
Medicicom

Izvor slike: humansarefree.com

 

Pesticidi su toksične supstance (mada ređe postoje i jedinjenja prirodnog porjekla), nastale kao potreba za većom proizvodnjom hrane i željom da se iskorjene mnoge bolesti u kojima štetočine imaju ulogu prenosioca. Pesticidi djeluju tako što sprečavaju, suzbijaju i uništavaju organizme koji nepovoljno utiču na plod koji se gaji. Ove supstance imaju svoju primjenu protiv raznih insekata, pauka, puževa, ptica, glodara, mikroorganizama, bakterija, gljivica, virusa i drugi organizama koji su štetni za bilje, biljne proizvode i drveće. Pored pesticida postoje i herbicidi koji su namenjeni za suzbijanje korovskih biljaka, algi, mahovina, lišajeva i parazitnih cvetnica.

Osim aktivnih sastojaka koji ubijaju štetočine, pesticidi sadrže i neaktivne sastojke koji obezbjeđuju djelovanje aktivnima, a oni su često zanemareni u zakonskim odredbama iako nose rizik za ljudsko zdravlje.

Pesticidi se dijele na one koji suzbijaju nametnike životinjskog porjekla (zoocidi), te one koje suzbijaju nametnike biljnog porjekla (fitocidi).
Zoocidi se dalje dijele na:

•    insekticide (koji suzbijaju insekte, a mogu biti biljnog ili organsko-sintetskog porjekla)
•    akaricide (sredstva za suzbijanje grinja)
•    nematocide (sredstva za suzbijanje nematoda)
•    limatocide (sredstva za suzbijanje puževa)
•    rodenticide (sredstva za suzbijanje glodara)
•    karvicide (sredstva za odbijanje ptica)

Fitocide djelimo na:
•    fungicide (sredstva za suzbijanje gljivica)
•    herbicide (sredstva za suzbijanje korova)

Razvoj opasnih pesticida kroz istoriju

Zanimljivo je da još do prije svega stotinjak godina, bolesti i štetočine nisu predstavljali ozbiljniji problem u poljoprivredi. Ukoliko je i postojala potreba za prskanjem, ono se izvodilo različitim insekticidima biljnog i, retko, mineralnog porjekla. Prva generacija ''pravih pesticida'' imala je kao osnovu teške metale (živa, bakar, olovo, arsen i dr.), odnosno mineralna ulja i sumpor. Druga generacija pesticida, započela je sa sintezom organo-sintetičkih pesticida. Tada se po prvi puta u prirodi pojavljuju prirodi sasvim strane i nepoznate supstance, čiji se efekat ni danas ne može kontrolisati i predvideti. Treću, najnoviju generaciju pesticida, proizvođači su nazvali ''biopesticidi'', iako nemaju nikakve veze za organskom ili biološkom poljoprivredom. Vrlo često to su proizvodi biološkog inženjeringa - genetskih manipulacija mikroorganizama i oni se ekološkoj poljoprivredi ne koriste.
Iako agronomija poznaje mnoge metode zaštite bilja (mehanička, agrotehnička, karantinska, fizikalna, biološka, i dr.), hemijska metoda zaštite (upotreba pesticida) daleko je najzastupljenija mjera. Konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju danas je nemoguće zamisliti bez upotrebe pesticida. Takva, hemijska zaštita bilja, nosi sa sobom niz negativnih propratnih pojava.

pesticidi

Izvor slike: content.time.com

Toksično djelovanje na ljude

Brojni su slučajevi trovanja ljudi hemijskim sredstvima za zaštitu bilja, ali i trovanja životinja i poljoprivrednih usjeva. Do trovanja ljudi pesticidima dolazi na više načina – kroz usta, kožu, putem disajnih organa. Životinje se pesticidima truju najčešće konzumiranjem tretiranih biljaka, dok se biljke oštećuju neposredno tokom nanošenja pesticida. Čak i kada ne izazivaju akutna trovanja, pesticidi su opasni jer imaju sposobnost nakupljanja u tkivima ljudi i životinja – i to najviše u masnom tkivu, jetri i bubrezima.

U poslednje vrijeme, sve više pažnje se obraća i problemu trovanja pesticidima mleka dojilja. Pesticidi u mleku dojilja potiču od razgradnje masti u ljudskom organizmu, gde se inače pohranjuju. U Italiji, rezidui (ostatci) pesticida nađeni su u mleku dojilja svega četiri dana nakon porođaja. U nekim slučajevima koncentracija DDT-ja u mleku dojilja bila je viša čak 127 puta nego u kravljem mleku. Nedavno istraživanje u Francuskoj pokazuju da su koncentracije DDT-ja, pesticida na bazi klorisanih ugljenovodonika i karbonata u mleku dojilja još uvek znatno viši od dozvoljenih količina propisanih od strane Svetske zdravstvene organizacije. Istraživanja takođe ukazuju na činjenicu da mleko dojilja koje konzumiraju većinom organsku hranu, sadrži znanto manje pesticida. Mleko dojilja koje konzumiraju pretežno organsku hranu (80% ili više) sadrži čak 70% manje pesticida nego kod dojilja koje konzumiraju hranu konvencionalnog porekla. Posebno je zanimljivo da mleko dojilja vegetarijanki sadrži i do 35 puta manje ostataka pesticida u poređenju sa dojiljama koje nisu vegetarijanke. Ovo ne treba da iznenađuje, jer pesticidi imaju izrazitu sklonost nakupljanja u masnim tkivima.

Kako se pesticidi stavljaju u promet

Lista pesticida dozvoljenih za stavljanje u promet i upotrebu utvrđuje se svakih nekoliko godina. Neki, do tada vrlo poznati pesticidi, ispadaju sa liste. Retko kada se priznaje, a u javnost nikada ne dolazi, da su dotični pesticidi skinuti sa liste dozvoljenih jer je tokom godina primene na kraju otkriveno da je kancerogen, mutagen i sl. Nakon toga, proizvodnja se obično obustavlja, ali se neki i dalje proizvodi radi izvoza u siromašne zemlje.Tako se oni vraćaju u razvijene zemlje kroz šolju kafe, čaja ili namirnica koje uvozimo iz nerazvijenih zemalja.
Da mehanizam djelovanja pesticida na ljudsko zdravlje još uvjek nije sasvim razjašnjen najbolje potvrđuje činjenica da se dozvoljena karenca i toleranca razlikuju u propisima pojedinih zemalja, u zavisnosti od toga što tamošnji stručnjaci smatraju naučnom istinom. Koliko je ova istina relativna, može poslužiti primer pesticida na bazi cis-klordana. Istpitivanje djelovanja cis-klordana na ljudsko zdravlje je obavljeno, kao i obično – na životinjama. No, ne samo da postoji ogromna razlika u metabolizmi i sveopštem fiziološkom i biološkom ustrojstvu između čovjeka i životinja, već razlike postoje i između pojedinih vrsta životinja. Tako je u slučaju pomenutog cis-klordana, uporedna studija apsorpcije, distribucije i izlučivanja oralno primenjenog cis-klordana na laboratorijskim pacovima i miševima pokazala znatnu razliku u rezultatima. U ovom slučaju, ostalo je neizvesno koja od ove dve vrste životinja predstavlja model bliži čoveku.

Mnogobrojni su izveštaji Svetske organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) i Svetske zdravstvene organizacije u kojima se otvoreno priznaje da u pogledu pojedinih pesticida mnogo toga ostaje nejasno čak i posle dobijanja dozvole za upotrebu i puštanje u promet. Tako, na primer, delovanje klofentezina na ljudsko zdravlje i dalje nepoznat. Koristi se, ali se zbog mogućeg štetnog dejstva preporučuju dodatna, naknadna istraživanja ... a on se i dalje nalazi u svakodnevnoj upotrebi.

otrovi u hrani

Izvor slike: sites.nicholas.duke.edu

 

OTROVI U HRANI

Istraživači upozoravaju na izvestan broj pesticida sa potencijalno velikim rizikom po ljudsko zdravlje, pri dužem izlaganju. Preteranim oslanjanjanjem na hemijske pesticide ubija mikroorganizme u tlu, koji se prirodno nalaze u zemljištu i tako prekida prirodan ciklus stvaranja azota.
Uništavanjem sposobnosti zemljišta da se obnavlja, takve hemikalije omogućuju da veći broj štetočina uđe u tlo. Ovo povećanje broja štetočina stvara potrebu za još većim dozama pesticida. Taj začarani ciklus koji je profitabilan za agro-hemijskju industriju, dugoročno uništava ekološku samoodrživost poljoprivrede.
Najnoviji podaci pokazuju da se hemikalije koje se najviše upotrebljavaju vrlo rizične po zdravlje.
Poljoprivrednici obolevaju nesrazmerno više od leukemije, multiplog mieloma, non-hočkingsovog limfoma, kao i raka prostate, želudca, kože, mozga i usana.

Evo nekih najpoznatijih:

DDT
DDT se povezuje sa karcinomom i muškom neplodnošću. Dokazano je da blokira muške polne hormone. U razvijenim zemljama je svuda zabranjen, ali se u zemljama u razvoju i dalje koristi.

KLOREDEKON
Kloredekon dovodi do abnormalnosti spermatozoida i smanjuje im pokretljivost i tako umanjuje plodnost muškarca

LINDAN
Za lindan se zna da negativno utiče na žlezde sa unutrašnjim lučenjem. Blokira vezivanje estrogena na receptore i tako dovodi do raka i neplodnosti.

ORGANSKI FOSFATI
Organski fosfati se često povezuju sa simptomima izraženog umora, poremećaja sna, promene raspoloženja i glavobolje.

ATRAZIN
Iako zabranjen u mnogim zemljama, i dalje se koristi kao izuzetno otrovan herbicid. Kod ljudi izazziva oštećenja jetre, srca i bubrega.Kao i mnoge sintetičke poljoprivredne hemikalije, imitira estrogen i povezuje se sa poremećajima u reproduktivnim organima, uključujući smanjen broj spermatozoida i sterilnost kod muškaraca, većom učestalosti raka dojke kod žena.

Herbicidi i pesticidi se povezuju sa smanjenjem inteligencije i kod muškaraca i kod žena.

 

Naši partneri

Pročitajte još...

29 SEP 2021 Autor: Medicicom

Kako srijemuš utiče na imunitet?