Izvor slike: http://www.icarehomehealth.ca/food-allergies-can-be-making-us-sick/
Alergije na hranu ili nutritivne alergije predstavljaju snažnu reakciju našeg imunog sistema na određenu komponentu hrane tj. na njene proteine. Proteini prisutni u hrani mogu biti alergeni koji podstiču imuni sistem da luči svoje proteine odnosno antitjela (IgE). Reakcija antigen-antitjelo je u osnovi svih alergijskih reakcija. Ova reakcija pokreće oslobađanje velike količine histamina što posljedično dovodi do niza promjena u organizmu (širenje krvnih sudova, izlazak tečnosti iz ćelija).
U najčešće alergijske simptome ubrajamo: curenje nosa, svrbež, kašalj, kihanje, oticanje očiju, suzenje očiju, grčeve u stomaku, povraćanje, dijareju, osip, koprivnjaču a ponekad dolazi i do akutne sistemske alergijske reakcije opasne po život (anafilaksije). Hrana je uzročnik čak 30 % svih anafilaksija. Iako uzročnici alergija mogu biti različiti njihovi simptomi su veoma slični.
Generalno alergije pa time i alergije na hranu češće pogađuju djecu od odraslih osoba upravo zbog nezrelosti njihovog imunog sistema. Učestalost nutritivnih alergija kod odraslih osoba iznosi 1-3 % dok je kod djece 4-6%. Većina nutritivnih alergija vremenom se preraste kako naš imunitet biva zreliji. Tako ako je neko kao dijete bio alergičan na kikiriki velika je vjerovatnoća da više neće imati ovu nutritivnu alergiju u zreloj životnoj dobi. Osobe sa atopijskim dermatitisom ili astmom uglavnom imaju i neku nutritivnu alergiju jer u podlozi ovih bolesti je takođe alergija.
Najčešći uzročnici nutritivnih alergija: 1) žitarice koje sadrže gluten i njihovi proizvodi, 2) ribe, rakovi, školjke, 3) jaja i proizvodi od jaja, 4) kikiriki i orašasto voće, 5) mlijeko i mliječni proizvodi (kazein, laktoza), 6) soja i proizvodi od soje, 7) celer, 8) gorušica, 9) sjeme susama, 10) sumporni dioksid i sulfiti (konzervansi u vinima, u suvom voću), 11) jagode i agrumi (kivi, ananas, grejp. Zanimljivo je da se posljednjih godina primjećuje i rast alergija na hranu koja nije smatrana značajno alergenom pa tako sada imamo i alergije na povrće (špinat, blitvu, mrkvu, peršun) kao i na voće (jabuke, kajsije, breskve, lubenicu, grožđe, kruške, šljive) te kakao i kafu.
Alergije na hranu potvrđuju se alergološkim ispitivanjem dok se u njihovoj terapiji primjenjuje eliminacijska dijetoterapija tj. hipoalergena ishrana gdje se izbacuju alergeni i vodi računa da se uvedu adekvatne zamjenske namirnice kako se pacijent ne bi našao u nutritivnom deficitu. Alergijsku reakciju na hranu može pokrenuti čak i hiljaditi dio grama nekog proteina odnosno alergena te zato osobe sa nutritivnom alergijom moraju pažljivo birati namirnice i čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima.
Pored alergija na hranu danas se sve više spominju i intolerancije na hranu pa su tako svakako najpoznatije intolerancije na gluten i laktozu.
Intolerancije ili reakcije preosjetljivosti na hranu su relativno česte i znatno blaže u poređenju sa alergijskim reakcijama jer se ne odvijaju posredstvom imunog sistema. U simptome intolerancije na hranu ubrajamo: mučninu, nadutost, gasove, pojačan umor, česte promjene raspoloženja, migrenu i neurozu.
Kod intolerancije i alergije na gluten treba izbjegavati žitarice koje sadrže ovaj protein a to su pšenica, raž, ječam i zob. U novije vrijeme sve više kao zamijenska žitarica za prethodno pomenute koristi se heljda, međutim osobe sklone alergijama moraju biti na oprezu jer i heljda može prouzrokovati snažnu alergijsku reakciju sličnu onoj od kikirikija sa napadom astme i anafilaksijom.
Kada govorimo o alergiji na mlijeko onda mislimo na alergiju na kazein (protein mlijeka) a kad govorimo o intoleranciji onda mislimo na intoleranciju na laktozu (mliječni šećer).
Zbog nezrelosti imunog sistema djeci do navršene prve godine života isključivo se preporučuje majčino ili adaptirano mlijeko zbog svarljivosti proteina. Takođe, rezultati novijih istraživanja ukazuju da uvođenje kravljeg mlijeka u dojenačkom periodu povećava mogućnost oboljevanja od dijabetesa tip 1. Intolerancija na laktozu javlja se usljed nedostatka laktaze, enzima za varenje laktoze. Danas na tržištu postoje farmaceutski pripravci sa ovim enzimom koji omogućuju nesmetanu konzumaciju proizvoda sa laktozom kod osoba sa utvrđenom intolerancijom.
Smatra se da u razvoju intolerancija značaj ima i jednolična ishrana tj. prekomjerna konzumacija pšenice i mliječnih proizvoda što upućuje na važnost poštovanja tri osnovna principa pravilne ishrane - raznovrsnosti, umjerenosti i uravnoteženosti.
Autor: Mr. ph. Dragana Lošić
spec. nutricionizma, vaš savjetnik za ishranu
Ukoliko želite individualni plan ishrane, kontakt telefon: +387 (65) 900 002
.png)
.jpg)
