Izvor slike: http://www.robingoodlad.com/wild-garlic-pesto/
Zima je doba koje je oskudno svježim namirnicama potrebnim našem organizmu. Vjesnici proljeća u našim krajevima su srijemuš i kopriva jer prvi stižu i time popravljaju ponudu prave, prirodne i autentične hrane. Zato ih treba koristiti u ovom periodu godine SVAKODNEVNO jer su puni vitalnih materija koje čine dobro organizmu. Srijmuš sadrži obilje C vitamina, najviše u listu, zatim alin, uljanu materiju, etarsko ulje i obilje minerala.
Za razliku od koprive koja se tokom godine obnavlja, naročito u kasnu jesen, (iako je, ipak najbolja ona rana, aprilska) srijemuš traje relativno kratko, nekih 20-30 dana dok ne procvjeta i počne da pravi lukovicu. Listovi se sakupljaju, najčešće, tokom aprila iako se ponekad javi i u martu.
Sve o kapsulama od liofiliziranog srijemuša možete saznati ovdje
Pošto ga nema u ostalim mjesecima treba ga maksimalno iskoristiti pa i sačuvati, odnosno konzervisati za kasnije. Koristi se najčešće u obliku salate ali i u obliku soka odnosno šejka ili kremaste mase iz blendera. Takođe može i u raznim kuvanim jelima, supama, čorbama itd. što je nepovoljnija varijanta jer se zagrijavanjem gubi dosta vitalnih sastojaka.
Najbolji način konumacije srijemuša je da u šumu ponesete plastičnu laganu posudu, malo maslinovog ulja i malo morske soli, i netom ubrane listove viljuškom dobro izmješate sa dodacima. Naš organizam je u priličnoj mjeri „izgladnio“ za blagotvornim supstancama ove izvanredne biljke, te zahvalno prima pripremljeno jelo i to pokazuje boljim funkcionisanjem
Svježi srijemuš je izvanredna namirnica no kod njega je priličan problem kako ga sačuvati, „konzervisati“ za mjesece u kojima ga nema u prirodi. Duboko zamrzavanje i sušenje se i nije pokazalo kao dobro rješenje. Zamrznuti listovi posle odmrzavanja (za razliku od koprive, recimo) ni približno nisu ono što su u svježem stanju. Takođe ni osušeni listovi nisu se pokazali ni približno kvalitetni kao oni svježi, čak je ovo i lošija mogućnost od zamrzavanja. Osušeni listovi srijemuša gotovo da više i nisu srijemuš, već prazni listovi jer sve što vrijedi naprosto je sa vodom isparilo.
Veće količine svježeg srijemuša je najbolje izblendati sa vodom. Dobije se gusti ili rjeđi sok sa potpuno očuvanim sastojcima. Kako iz ove veoma korisne biljke svi sastojci brzo oksidišu i izgube se to je potrebno dobijeni sok odmah uliti u plastične flaše i duboko zamrznuti. Ovaj način se pokazao najboljim u očuvanju ove vrijedne biljke, zato se može preporučiti.
Kako je sadržaj soka, slično soku od bijelog luka, veoma koncentrisan, to bi najbolje bilo sok uliti u flašice od dva i tri decilitra kako bi se odleđena flašica mogla potrošiti u kratkom roku, tokom jednog dana jer nije dobro ponovo ga zamrzavati. Dakle, sav sok treba iskoristiti u što kraćem roku, bilo kao sok bilo kao začin za druga jela, poput krompira, graška, boba i drugog povrća. Svakako ne treba preterivati u dnevnom unosu pošto je, kako je rečeno, srijemuš koncentrisana biljka prilično žestokog sadržaja.
Zatim, još jedan od izuzetno dobrih načina za konzervisanje ove fenomenalne biljke je i izblendati veću količinu srijemuša sa kvalitetnim maslinovim uljem. Koliku količinu maslinovog ulja ćete upotrebiti zavisi od gustine koju želite da dobijete. Tako napravljen preliv može trajati bar u narednih 6 mjeseci jer ga maslinovo ulje takođe konzervira. Isto se može koristiti kao preliv na salatama ili dodatak na kraju jela.
Još jedan od načina da se sačuva preko zime je da se listovi usitne makazama, zatim se posudice za led napune srijemušem i vodom te se zalede. Kad se kockice zalede, spremimo ih u neku veću posudu, a u posudu za led možemo ponovo stavljati srijemuš. Tako zaleđen srijemuš možemo tokom zime stavljati u razna variva i čorbe. Kuvanje uništava ljekovite tvari, ali bar imamo predivnu aromu u jelima cijele godine.
200 g srijemuša, 1,5 l hladne vode, l kg šećera ili meda
Svježi medvjeđi luk s lukovicom samljeti ili sitno narezati, te preliti hladnom vodom. Nakon što pokriveno odstoji preko noći, tekućinu procijediti, a medvjeđi luk dobro protisnuti. Tekućinu zakuvati, umiješati šećer ili med, te lagano kuvati 10-15 minuta.
Uzimati 3 puta na dan po 1 kašiku.
Uzme se 2,5 dl bijelog kvalitetnog vina koje mora zakipjeti, i preliti sa 50 grama svježih listova srijemuša, koji se ostave stajati pokriveni 15-20 minuta. Tekućinu procijediti, zasladiti medom i uzimati gutljajima tijekom dana.
Vino od divljeg luka izvrstan je lijek protiv kašlja, pa i dugotrajnog, plućnog katara i drugih plućnih bolesti, kao i kod tegoba s disanjem. Rakija od divljeg luka pomaže i pamćenju, a imate li visok kolesterol, napravite tinkturu.
Izvor slike: http://anneskitchen.co.uk/recipes/wild-garlic-pesto-and-oil/
Želite li napraviti rakiju o dove biljke, bocu napunite sitno nasjeckanim listovima ili lukovicama srijemušem, prelijte domaćom rakijom i ostavite dvije sedmice na suncu ili na toplom. Dnevno popijte 10 do 12 kapi, razblaženih s malo vode.
150 gr očišćenih lukovica (koje se vade u jesen)
1 dl sirćeta
1 kašičica sjemena gorušice (slačice)
0,5 cm naribanog korijena svježeg đumbira
malo soli i šećera
Priprema:
1. Zakuvajte sirće sa začinima, dodajte očišćene lukovice i prokuvajte nekoliko minuta.
2. Lukovice izvadite, složite u toplu, steriliziranu teglu pa prelijte octom.
3. Zatvorite i ostavite stajati 3 tjedna da se sastojci prožmu.
Na kraju treba reći da je najbolji način da se sačuvaju sva njegova ljekovita svojstva je pravljenje tinktura. Srijemuš se može „konzervisati“ i u obliku tinkture što je isto dobar način, ali tu je problem što se tinktura ne pripravlja na baš jednostavan način, a cio postupak, poželjno je, još jednom ponoviti. A tu je problem plus i alkohol koji služi kao baza tinkture.
.png)
.jpg)
