Izvor fotografije: https://www.aarp.org/health/
Rana spoznaja o postojanju mnogih bolesti je ključna kod sprječavanja njihova razvoja, ublažavanja posljedica i smanjenja rizika komplikacija. To se odnosi na bolesti srca, raka i dijabetesa tipa 2. Primjerice, ugradnjom stenta se u toj fazi zadržava dotok krvi u srce, tumor se uklanja prije nego što naraste ili se umnoži, a promjene životnog stila poput gubitka težine, zdravije prehrane i vježbanja mogu znatno ublažiti razvoj i posljedice šećerne bolesti.
A što je s Alzheimerovom bolesti? Bi li se sličnom strategijom ranog djelovanja moglo poboljšati prognoze pacijenata? Znanstvenici su počeli razmišljati da je i to moguće. Studija s Harvarda je pokazala da se protein beta amiloid, vjerojatni uzročnik Alzheimerove bolesti, počinje nakupljati u mozgu deset ili više godina prije pojave prvih simptoma demencije.
Iako trenutačno u svijetu oko 50 tisuća znanstvenika istražuje Alzheimerovu bolest, značajnijih pomaka u liječenju nema. Nade su polagane u eksperimentalne lijekove koje su ispitivale velike kompanije. Nažalost, tvrtka Eli Lilly & Co je u studenom 2016. objavila da njen novi lijek (Solanezumab) nije pokazao pozitivne rezultate u kliničkim ispitivanjima, a samo tri mjeseca nakon toga, tvornica lijekova Merck & Co je zaustavila svoje istraživanje. Farmaceutske tvrtke ispituju još neke dodatne lijekove, a znanstvenici se pitaju ne bi li se konačno mogao polučiti neki uspjeh promjenom strategije – pokušajem sprječavanja umjesto liječenja uznapredovale demencije.
Izvor fotografije: https://www.griswoldhomecare.com/
Ideja će se provjeriti u novoj studiji nazvanoj A4 (Anti-Amyloid Treatment in Asymptomatic Alzheimer’s Disease). Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji će isprobati djelovanje antiamiloidnog lijeka na osobe koje ne pokazuju znakove kognitivnog pada, ali koje imaju abnormalno visoke razine beta amiloida u mozgu.
Studija će obuhvatiti 5.000 kognitivno normalnih osoba u dobi od 65 do 85 godina, s ciljem pronalaska oko 1.150 osoba s povišenim razinama beta amiloida. Na njima će se testirati Solanezumab Eli Lilly-a, anti-amiloidno protutijelo koje je dokazano sigurno, ali neučinkovito kod bolesnika s blagom demencijom zbog Alzheimerove bolesti. Naime, antitijelo pogađa topive oblike proteina, a ne i već nastali plak.
Uz A4 studiju su vezane i mnogobrojne dvojbe. Primjerice, znanstvenici se propitkuju je li trenutak otkrivanja povišenih razina beta amiloida već zakašnjela reakcija, odnosno, neće li se, bez obzira na ranu intervenciju, ipak razviti demencija.
Izvor fotografije: https://caregiverconnection.org/
Prof. Dr. Reisa Sperling jedna od voditeljica istraživanja A4 je i osobno vezana uz Alzheimerovu bolest. U vrijeme upisa na Medicinski fakultet, njenom je djedu dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Ni otac nije ostao pošteđen, bolest je otkrivena prije šest godina, a od posljedica je umro prije godinu dana. O ideji ranog liječenja i svojim osobnim motivima, profesorica Sperling govori u video zapisu i dodaje: “Naivno sam mislila kako nešto mogu učiniti prije no što je bolest zahvatila članove obitelji. Nadam se da djeca o meni neće morati starati na taj način, a da moji unuci uopće neće znati što je Alzheimerova bolest”
Nova studija sugerira da konzumacija ribe barem jednom tjedno može smanjiti rizik od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest i demenciju Lewy tjelešaca.
Istraživanje Fish Consumption, Brain Mercury, and Neuropathology in Patients With Alzheimer Disease and Dementia, objavljeno u časopisu Journal of American Medical Association (JAMA) ispituje je li konzumacija ribe uzrokuje povećane razine žive u ljudskom mozgu.
Studija je koristila ankete prehrambenih navika i snimke mozga pacijenata koji su imali genetske predispozicije od Alzheimerove bolesti, kao i pre i post mortem preglede njihovih mozgova.
Izvor fotografije: https://beautyhealthtips.in/
Istraživači su saznali da su oni koji su jeli više ribe imali povećanu količinu žive, ali da živa nije uzrokovala nikakve dodatne slučajeve bolesti mozga.
U stvari, testni subjekti koji su jeli plodove mora, barem jednom tjedno pokazali su manje slučajeva Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije od ljudi koji nisu jeli plodove mora.
Dok viša razina žive može dovesti do poremećaja mozga, znanstvenici tvrde da je selen iz ribe neutralizira štetne učinke žive na mozak.
Izvor teksta: krenizdravo.rtl.hr
.png)
.jpg)
