Svi znamo za prekrasne plave cvijetove koje nalazimo posvuda. Ta biljka nije zahtjevna i niče posvuda. Zove se cikorija ili vodopija i, ako niste znali, ljekovita je i hranjiva.
Bliska srodnica maslačka, ima sličan ukus kao on i gotovo istovjetno djelovanje na organizam. Raste uz puteve, na livadama, i zapuštenim mjestima. Voli siromašna i pjeskovita zemljišta, tamo gdje maslačka ima malo ili nimalo.
Zahvaljujući ovoj komplementarnosti, svuda u prirodi možemo se poslužiti prijatno gorkom tamnozelenom salatom koja uređuje probavu, čisti žuč i izbacuje višak vode iz organizma.
Mlado lišće cikorije bere se u aprilu i maju. Sliči na lišće maslačka i također luči bijelo "mlijeko", a razlikuje se po rijetkim grubim dlakama i ponekad crvenkastim lisnim žilicama. Najbolje i najkorisnije je jesti ga svježeg, sâmo ili pomiješano sa drugim biljem, ali se kuhanjem na pari priprema i kao varivo ili ukusan prilog za druga jela.
Korijen se bere u jesen, kada se biljka povuče pod zemlju. U zapadnoj Europi od njega se kuhaju variva, kao od drugog korjenastog povrća. "Kava" se pravi tako što se opran korijen očisti i nareže na kockice koje se prže na suhoj tavi ili peku u pećnici dok ne zamirišu i dobiju zagasito smeđu boju. Ohlađene se melju blenderom ili mlinom za običnu kavu. Može se promiješati sa "kavom" od korijena maslačka i čička. Korijen biljke iseckan na komadiće koristi se i za čaj. Pije se radi užitka ili u svojstvu liječenja. Nadzemni dijelovi biljke su takođe jestivi. Plavi cvijetovi mogu naći svoje mijesto u salati, a odvojeno ili zajedno sa listovima u narodnoj medicini upotrebljavaju se kao lijek.
Cikorija je višegodišnja biljka i njen latinski naziv je Cichorium intybus. Cvjeta od jula do septembra, a počinje da sazreva u avgustu. Cikorija se od davnina upotrebljavala kao hrana i kao lijek, Antički su je narodi upotrebljavali kao salatu i povrće, stari Germani su je poznavali kao magično piće, a to dokazuje da je ova biljka vrlo ljekovita, hranjiva i zdrava.
Cikorija se koristi uglavnom u narodnoj medicini za liječenje oboljenja jetre, za jačanje, za proljetno čišćenje organizma a također pomaže pri probavljanju hrane.
Efikasan je lijek i u snižavanju holesterola i masnih tvari u krvi i rizika koji su s time povezani, visoki krvni tlak, arterioskleroza, infarkt i moždani udar.
Cikorija na prvom mestu ima blagotvorno dejstvo na gastrointestinalni trakt ( sistem organa za varenje ), pa se tradicionalno koristi za lečenje gastritisa, kolitisa, kao i za stimulaciju apetita pošto sadrži gorke materije. Podstiče varenje, jača i čisti želudac, pročišćava jetru, slezinu i bubrege, podstiče lučenje žuči i izlučivanje mokraće, leči anemiju i žuticu.
Kao i čičoka koren ove biljke ne sadrži skrob vec inulin što ga čini pogodnim i za ishranu dijabetičara, jer ne utiče na porast nivoa šećera u krvi. U stvari koren cikorije je i vise od toga zato što podstiče metabolizam i s obzirom da ima hipoglikemicki uticaj dvostruko je koristan osobama koje imaju blazi oblik dijabetesa.
Priprema se tako sto se 1/2 kasicice suvog korijena prokuva u 2dl vode, na tihoj vatri u trajanju od 5 do 8 minuta. Ukloni sa vatre i nakon 15-tak minuta procjedi. Pije se 3 do 4 ovakve šolje čaja u toku dana.
Priprema se tako što se 1 kašičica suvih cvjetova prelije sa 2dl ključale vode i nakon 2 sata procjedi. Pije se dva puta po 1dl dnevno. Cikorija u ovakvom obliku djeluje umirujuće na nervni sistem, ublažava nesanicu, usporava otkucaje srca.
Uopsteno se smatra da je cikorija zdrava. Ko se opredeli za kafu od cikorije izabraće odličan način da eliminise ili makar smanji unos kofeina. Paralelno s tim, dobra stara cikorija poboljšaće zdravlje jetre, pročistiti krv i želudac, a to su inače vrlo bitne stvari za organizam.
200 grama korijena, 100 grama listova, litra 50-postotnog alkohola
Priprema: korijen očistiti i usitniti te preliti alkoholom i začepljeno držati na toplom mjestu 30 dana, procijediti.
Upotreba: uzimati tri puta na dan po 10-15 kapi s čajem, sokom ili s malo vode.
.png)
.jpg)
