Intervju

04 SEP 2019
Autor:
Medicicom

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić – Intervju „Medici.com”
Timski rad - ključ za uspješan zdravstveni sistem

Ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića zatekli smo u radnoj atmosferi, a u razgovoru za „Medici.com“ objašnjava koji su zakonski akti u pripremi i koje će se mjere za poboljšanje zdravstvenog sistema provoditi u narednom periodu, kao i to zašto je važno uskladiti zdravstveni sistem sa demografsko-epidemiološkom slikom Republike Srpske.

Iza Vas je izuzetno intenzivan period početka mandata, a Ministarstvo je ovu godinu započelo najavom ozbiljnih mjera?
Resor zdravstene i socijalne zaštite je ozbiljan i zahtijeva takav pristup u radu. Iza nas je period sagledavanja i analize stanja u zdravstvenim ustanovama, njihovih potreba iz ugla buduće organizacije rada, određivanje strateških pravaca, uz uvažavanje demografsko-epidemiološke slike Republike Srpske. Drugim riječima, željeli smo da vidimo sa kojim kapacitetima raspolažemo i kako bolje da organizujemo sistem koji će biti adekvatno dostupan, efikasniji i kvalitetniji, odnosno kako da napravimo balans između ta tri zahtjeva. Osnovni pravci djelovanja u smislu osiguranja održivosti sadržani su u Akcionom planu za osiguranje održivosti zdravstvenog sistema Republike Srpske koji je projektovan na četiri godine i podrazumijeva korjenite promjene. On je od mnogih ocijenjen kao vrlo ambiciozan, što je dobro, jer ako želimo da idemo naprijed moramo ispred sebe da stavimo ozbiljne zadatke.

Najavili ste intenzivno i radno ljeto, u pripremi je mnogo zakonskih rješenja?
Kao što smo napravili analizu rada zdravstvenih i ustanova socijalne zaštite, tako smo uradili i svojevrsnu reviziju zakonskih propisa koje imamo i koje moramo prilagoditi mjerama koje sprovodimo ili namjeravamo da radimo u budućem periodu. Zakoni nam daju neophodan okvir za taj posao. Tako smo išli u izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju, a u pripremi su i izmjene Zakona o dječjoj zaštiti. Tu su i dvije strategije, jedna se tiče seksualnog i reproduktivnog zdravlja, a druga unapređenja položaja starijih lica. Uskoro će se pred poslanicima naći i potpuno novi zakon koji do sada nismo imali, a koji reguliše liječenje neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, kao i Zakon o mentalnom zdravlju sa strategijom o mentalnom zdravlju. Naravno, kao što je i predviđeno Akcionim planom, najvažniji zadatak biće paket od tri najvažnija zakona u zdravstvu: zakon o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju i o evidencijama i statističkim istraživanjima za koje očekujemo da budu usvojeni u prvoj polovini naredne godine. To su tri ključna zakona, osnov za funkcionisanje i razvoj zdravstvenog sistema.

Najavili ste i uvođenje zdravstvenih ustanova u trezorski sistem poslovanja?
Sada već imamo iskustvo dvije zdravstvene ustanove koje posluju na tom principu, Zavod za stomatologiju Republike Srpske i na primarnom nivou Dom zdravlja u Čelincu. Pokazale su se brojne prednosti ovakvog načina poslovanja, jer on zahtijeva od rukovodilaca plansko upravljanje i, što je još važnije, jasno i precizno plansko trošenje sredstava. Takođe, imali smo dovoljno vremena da poboljšamo sistem, da uočimo neke nepravilnosti i da ih ispravimo.

Očekuje se i uvođenje integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u zdravstvu?
Do kraja 2020. godine u Republici Srpskoj trebalo bi da se počne sa upotrebom elektronskih zdravstvenih knjižica, recepata, kartona i uputnica, dakle, primjena integrisanog zdravstvenog informacionog sistema. Zahvaljujući elektronskoj povezanosti u sistemu moći ćemo da spriječimo dupliranje dijagnostike i drugih usluga i samim tim da smanjimo troškove. U svakom momentu moći ćemo da pratimo potrošnju lijekova i stanje zaliha. Planiramo da uvedemo transparentne liste čekanja i da u okviru ovog sistema pratimo i upravljanje svim registrovanim medicinskiim aparatima, uz dobijanje kompletne slike utroška sredstava kod kupovine, kao i održavanja aparata, ali i praćenje iskorišćenosti aparata da se ne bi desilo da neki aparat ‹›leži›› i ne radi. Rasterećivanjem medicinskog osoblja administrativnih poslova, imaće više vremena da se posvete radu sa pacijentima, odnosno da pružaju bolju zdravstvenu uslugu i da imaju efikasniju komunikaciju sa pacijentima. Sa naše pozicije, Ministarstvo, instituti i sve druge ustanove u zdravstvu na osnovu raspoloživih podataka moći će donositi strateške odluke koje će unaprijediti zdravstveni sistem i biti dugoročno održivije.

Najveći je izazov napraviti balans između prihodovne i rashodovne strane?
Upravo tako. Zdravstveni sistem koji imamo nije savršen, ali obezbjeđuje širok obim prava i to su naše prednosti. S druge strane, svaka nova dijagnostička procedura ili lijek više i košta. Prosječan prihod po osiguraniku je oko 77 KM, a trošak 87 KM, što znači da smo za svakog osiguranika „u minusu“ 10 KM. To je najveći izazov. Kako održati kvalitet i obim zdravstvene zaštite sa novcem sa kojim raspolažemo. Zdravlje se tiče svih nas, ali vrlo često o njemu ne razmišljamo dok god se ne razbolimo. Odgovorniji odnos prema vlastitom zdravlju, uz sitemske mjere prevencije, može da bude jedan od načina smanjenja trškova za zdravstvenu zaštitu. Drugi je na nivou cjelokupnog društva i pristup „zdravlje u svim politikama“.

Hoće li biti nekih promjena kada su u pitanju zdravstveni radnici?
Zdravstveni sistem redovno pruža usluge za pacijente, čemu posebno doprinose zdravstveni radnici, koji svoja znanja i vještine primjenjuju svakodnevno u najzahtjevnijim situacijama. Tražimo rješenja za povećanje zarada zdravstvenih radnika, jer se radi o sistemu na kojem je veliko opterećenje i odgovornost. Posebno moramo imati na umu aktuelne migracije srednjeg medicinskog kadra.
Nastojaćemo da u budućnosti nađemo modele da bolje odvojimo rad od nerada i nagradimo one koji to zaslužuju, ali i da pružimo priliku mladima da se usavršavaju, uče, edukuju i u skladu sa svojim znanjem napreduju unutar zdravstvenih ustanova. Želimo da sistem prepoznaje i cijeni znanje i rad.

Kakvi su planovi za budućnost i šta očekujete od najavljenih mjera?
Očekujemo da svi u zdravstvenom sistemu prepoznamo iste vrijednosti i „guramo“ u istom pravcu. Timski rad u ovako kompleksnom sistemu je ključan, a siguran sam da imamo i kapacitete i znanje da poboljšamo zdravstveni sistem. Takođe, nadam se da ćemo mnogo više pažnje i enegrije usmjeravati ka promociji zdravlja i prevenciji bolesti i da ćemo, prvenstveno primarnoj zdravstvenoj zaštiti i Institutu za javno zdravstvo dati tu važnu ulogu. U ovom slučaju, uzimajući u obzir starenje stanovništva, povećanje stope nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih ili dijabetesa moramo ići „u susret“ problemu i nastojati da, bar kod mlađe populacije, smanjimo faktore rizika. Istovremeno, u planu su nam i skrining programi, kojima možemo smanjiti mortalitet kod malignih bolesti.

Mrdici.com

 

Pogledajte galeriju

Naši partneri

Pročitajte još...

04 SEP 2019 Autor: Medicicom

Riječ urednika