NMK

22 OCT 2020
Autor:
Medicicom

Savremene “imaging” tehnike u kardiologiji
Doc. dr Gordana Krljanac

Savremena kardiologija ne bi mogla da se zamisli bez novih “imaging” tehnika. U neinvazivne i najbezbednije spadaju savremena ehokardiografija i magnetna rezonanca srca. 

Ehokardiografske napredne metode, kao što je procena mehanike srčanog mišića, odnosno njegove elastičnosti (tzv. strain i strain rate) pomažu u dijagnostici samog kardiološkog oboljenja, ali i u proceni rizika pacijenta i planiranju dalje strategije lečenja. Ove metode su značajne u velikom broju kardioloških bolesnika, počev od onih sa anginom pektoris, preko bolesnika koji imaju ili su preležali infarkt srca, bolesnika sa srčanim popuštanjem, sa upalom srčanog mišića - miokarditisom, sa raznim oblicima kardiomiopatija, kao i kod bolesnika sa srčanim aritmijama. Pregled se radi u akutnoj fazi bolesti, ali i hroničnom toku, odnosno tokom praćenja na osnovu čega se određuje dalji tok lečenja. U poslednje vreme se smatraju jako značajnim i kod bolesnika koji do sada nisu imali oboljenja srčanog mišića, ali imaju faktore rizika da ga razviju, kao npr. kod dijabetičara, bolesnika sa hipertenzijom, gojaznih. Kod ovih bolesnika se naprednim ehokardiografskim tehnikama otkrivaju rane promene na srčanom mišiću i preduzimaju na vreme terapijske opcije koje bi sprečile dalju progresiju bolesti. Metoda je potpuno neinvazivna, ali zahteva se prisustvo određenih softvera na samom ehokardiografskom aparatu i softvera za naknadnu analizu koje su složene, ali su od velikog značaja u kardiologiji. 

U drugu sofisticiranu imaging metodu spada magnetna rezonanca srca koja je postala zlatni standard u savremenoj kardiologiji. Pre nekoliko godina je napravljen Evropski registar gde se beleže podaci i objavljeni su rezultati na 27000 bolesnika iz 57 centara, 15 zemalja. Ovaj registar je imao za cilj da definiše indikacije, kvalitet snimanja i bezbednost ove metode u rutinskoj praksi. Najvažnija indikacija za magnetnu rezonancu srca se pokazala stratifikacija rizika u sumnjivoj bolesti koronarnih arterija/ishemijskoj bolesti srca. Druga značajna indikacija je bila dijagnostika i stratifikacija rizika u zapaljenju srčanog mišića - miokarditisu i kardiomiopatijama. U treću indikaciju je spadala procena vijabilnosti, tj. očuvane funkcije srčanog mišića. Kvalitet snimanja je bio dobar u više od 98% slučajeva. Teške komplikacije su se dešavale u samo 0,026% i to tokom stres-testa u magnetnoj rezonanci srca. Tokom samog pregleda nije bio nijedan smrtni ishod. U 61,8% je nalaz na magnetnoj rezonanci imao snažan uticaj na dalje lečenje pacijenta, a u oko 8,7% definitivna dijagnoza koja je postavljena posle pregleda magnetnom rezonancom je bila različita u odnosu na prethodno postavljenu dijagnozu i kompletno je promenila strategiju lečenja pacijenta. 

Kardijalni stres-test magnetnom rezonancom je neinvazivna metoda kojom se sa velikom preciznošću može otkriti miokardna ishemija indirektnom procenom miokardne perfuzije. Stres-test na magnetu ima veću tačnost u odnosu na magnetnu rezonancu u miru, kao i magnetnu rezonancu sa primenom kontrastnog sredstva ako je postavljena sumnja na koronarnu bolest. Bolesnici kod kojih se sumnja da imaju stabilnu anginu pektoris i da imaju bolest koronarnih arterija sa smanjenom miokardnom perfuzijom koja se ispoljava u fizičkom opterećenju, tj. posle aplikovanja leka koji će provocirati ishemiju su kandidati za ovu dijagnostičku metodu. Smanjena miokardna perfuzija je rezultat suženja na koronarnim arterijama i manifestuje se bolovima u grudima, međutim, ponekad su bolesnici asimptomatični ali, ipak, postoji veliki rizik da će se razviti koronarna bolest jer su prisutni određeni faktori rizika. U navedenoj grupi bolesnika je ova metoda takođe indikovana. Ova dijagnostička metoda je jako značajna za dugoročnu prognozu i pokazano je da može da predvidi jednogodišnji tok bolesti kod ishemijskih bolesnika. Druga važna indikacija za stres-test na magnetu je procena značajnosti od ranije poznate koronarne bolesti, tj. suženja na koronarnom krvnom sudu koje je ranije procenjeno nekom invazivnom metodom i opsiano je kao „granično“ ili „neznačajno“. Na osnovu stepena suženja na krvnom sudu, miokardne perfuzije i vijabilnosti srčanog mišića se donosi odluka o daljoj revaskularizaciji miokarda, tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji ili bajpas operaciji. Treća važna uloga ovog testa je njegov prognostički značaj, jer je pokazano da bolesnici sa pozitivnim stres-testom imaju veći procenat kardiovaskularnih smrti i nefatalnog infarkta miokarda. Kod bolesnika sa srčanom insuficijencijom procena mikardne vijabilnosti magnetnom rezonancom je relevantan prediktor za pojavu i napredovanje simptoma i pogoršanje globalne i regionalne sistolne funkcije posle koronarne revaskularizacije. 

Stres test na magnetnoj rezonanci srca, primenom leka adenozina ili regadenozina, je komparabilno bezbednija metoda u odnosu na stres-ehokardiografiju kao i nuklearne metode „single-photon emission computed tomography” (SPECT) i pozitronsku emisionu tomografiju (PET). Superiornija je kod bolesnika sa suboptimalnim akustičnim prozorom za izvođenje ehokardiografije. Preciznija je i tačnija od stres-ehokardiografije. Ovim testom se bolesnik ne izlaže jonizujućem zračenju. Superiornija je u odnosu na SPECT za postavljanje dijagnoze ishemijske bolesti, pogotovo kod bolesnika sa višesudovnom koronarnom bolešću, kod bolesnica ženskog pola i kod dijabetičara. U poređenju sa invazivnim dijagnostičkim metodama za procenu funkcionalne značajnosti suženog koronarnog krvnog suda ovaj test ne zaostaje. Test se ne sme primenjivati u ranoj fazi infarkta miokarda, u težim oblicima bronhijalne astme i poremećajima provođenja srčanog impulsa (tzv. AV blok II I III stepena). 

Otkrivanje mesta gde postoje mikrovaskularne opstrukcije, tj. poremećaji u perfuziji srčanog mišića koji se teško mogu proceniti drugim „imaging“ metodama, a javljaju se i značajno ih je otkriti posle urađene revaskularizacije miokarda posebna oblast magnetne rezonance srca.

Kao što je opisano, svakodnevni izazovi sa kojima se susrećemo kada lečimo naše bolesnike doveli su do razvoja niza neophodnih sofisticiranih „imaging“ metoda koje postaju deo rutinske svakodnevne prakse bez kojih savremena kardiologija ne može. 

 

Pogledajte galeriju

Naši partneri

Pročitajte još...

22 OCT 2020 Autor: Medicicom

Uvodna reč