Izvor fotografije: http://www.fantasticviewpoint.com/
Ako volite da spojite liepo i korisno, oprobajte se u gajenju ljekovitog i začinskog bilja u saksijama na terasi ili na prozoru. Čak i ako vam baštovanstvo nije jača strana, ovo bi moglo da uspije, jer biljke koje koristite u kulinarstvu ili pripremate od njih čaj, ne traže mnogo njege i truda.
Biljke ne treba iznositi na balkon prije prvog maja, jer je tek tada spoljašnja temperatura povoljna za rast i razvoj bilja. Začinsko i ljekovito bilje vole sunce, ali ih ipak ne treba ostavljati nezaštićene na najjačim ljetnjim žegama.
Najbolje bi bilo da biljke zalijevate ujutru, jer im to najviše prija. Ako se zaljevaju uveče, zbog preterane vlage, mogu da se pojave neke štetočine i bolesti. Kišnica je naravno najbolja, jer u vodi iz vodovoda ima hlora, ali i odstajala česmovača je dobra za zalijevanje. Jednom nedjeljno začinsko i ljekovito bilje trebalo bi prehraniti azotom, jer je on važan sastojak za rast lista.
Biljke ne bi trebalo da stoje na promaji jer se dodatno isušuje zemlja. A da su na pravom mjestu, biljke će same da vam kažu svojim izgledom, veličinom i na kraju – ukusom.
Izvor fotografije: http://www.fantasticviewpoint.com/
Osvježavajuća nana ukusni je začin mnogim jelima od povrća i mesa, a koristi se i za pravljenje sokova, koktela, sladoleda, voćnih salata. Mlado lišće je najaromatičnije i bere se neposredno pred upotrebu, a najbolje je pred cvjetanje u julu i avgustu. Nana (Mentha piperita) se smatra najstarijim svjetskim medikamentom, a koristi se za regulisanje disajnih i probavnih tegoba, održavanje higijene usta, osvježavanje vazduha u prostoriji, a pošto prirodno hladi lieči inflamacije i glavobolje. Listovi nane se mogu koristiti sveži, ali i osušeni pri pravljenju čaja.
Način njege nane u kućnim uslovima je jednostavan - sadi se pelcerom, a najbolje vrijeme za njeno rasađivanje je mart. Pelcer treba pustiti par dana da u vodi razvije koren, a zatim ga posaditi u zemlju bogatu humusom. Nanu ne treba držati izloženu direktnoj svjetlosti, a izuzetno joj prija obilno zalivanje. Ne zaboravite da je jednom godišnje presadite, koristeći novu zemlju ili bar da staru osvežite đubrivom.
Izvor fotografije: http://www.onebillionoms.com/
U svim mediteranskim zemljama ruzmarin (Rosmarinus officinalis) se često koristi kao zanimljiv dodatak jelima, a u kućnim uslovima lako se uzgaja i svojom notom osvježava vazduh u prostoriji. Zbog intenzivnog ukusa koristi se kod pripremanja mesa sa roštilja, ali i ribe i jela sa povrćem, a gurmani obožavaju kombinovanje ruzmarina sa jakim i pikantnim jelima. Ruzmarin ima blagotvorno dejstvo, pa tako čaj smiruje glavobolju, liječi infekcije disajnih puteva, a ulje od ruzmarina u kupki poboljšava cirkulaciju i pospješuje lučenje vode iz organizma.
Ruzmarin uspješno raste na svim vrstama zemlje, a ne traži mnogo vode, tako da ga treba zalijevati jednom, a ljeti dva puta nedjeljno. Sije se u martu, ali najbrže se proizvodi iz pelcera koji se sade u septembru i oktobru. Voli toplotu i sunce, pa ga treba sačuvati od mrazeva, kao i od prevelike vlažnosti vazduha.
Izvor fotografije: http://www.fantasticviewpoint.com/
Majčina dušica (Thymus serpyllum) idealno ide uz jaka jela poput jagnjetine, divljači, zečetine, ali i uz pikantni krompir i povrće. Upotrebljava se list i cvijet i ima jako antibakterijsko dejstvo, a deluje umirujuće kod infekcija disajnih puteva i želudačnih tegoba. Ljekoviti sastojci se nalaze samo u listu i cvijetu, a majčina dušica nije zahtjevna za održavanje.
Uspjeva i na suvoj i siromašnoj zemlji, a prijaju joj sunčana mjesta, mada uspjeva i na sjenovitim. Sijje se u proleće, cvjeta tokom juna i avgusta, a treba joj podsjecati vrhove tokom cvijetanja, kako bi se omogućilo bujanje bočnih izdanaka. Ne treba je pretjerano zaljevati.
Izvor fotografije: http://www.fantasticviewpoint.com/
Origano je jedna od najčešće korišćenih i najomiljenijih začinskih biljaka. Obavezan je sastojak pasti, pica i salata, i gotovo svi ga vole. Lako se gaji, ne zahtjeva posebne uslove i brzo uspjeva za korišćenje. Voli suvlja rastresita zemljišta, kao i izuzetno osunčana mjesta. Origano (Origanum vulgare) traži periodično zaljevanje, a sjemenu je potrebna posebna njega. Sjeme treba umotati u vatu ili gazu i povremeno kvasiti tako da ne truli i da ima dovoljno vazduha, a kada naklija treba ga postaviti na površinu zemljišta i politi vodom. Biljka je zrela za korišćenje kada naraste oko deset centimetara ili obrazuje desetak listova, a koriste se samo listovi.
Izvor fotografije: https://www.bybrittanygoldwyn.com/
Ova začinska i ljekovita biljka jelima daje mirisnu i pikatnu notu, a odlično se slaže sa paradajzom, plavim patlidžanom, karfiolom, krompirom. Čest je sastojak preliva za mesa i tjestenine. Bosiljak (Ocimum basilicum) je odličan antioksidant koji poboljšava varenje i čuva hranu od kvarenja. Kod ove jednogodišnje biljke mogu se koristiti svi nadzemni djelovi, iako se najčešće koriste samo sviježi listovi.
Ova biljka obožava sunčana i topla mesta, a treba je držati podalje od promaje. Sadi se u aprilu i martu, a moguće je konzumirati je čim da prve cvetove, od maja do avgusta.
.png)
.jpg)
