Srčani su bolesnici jedna od najugroženijih skupina u pandemiji bolesti COVID-19. Svaka treća osoba u svijetu zaražena koronavirusom imala je neku od kardiovaskularnih bolesti. COVID-19 pacijenti s hroničnim zdravstvenim problemima imaju 12 puta veći rizik od smrti nego oboljeli od koronavirusa koji nemaju hronične bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 miliona ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti i invaliditeta. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 miliona. Liječnici upozoravaju na to da se čak 80% prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može prevenirati promjenom rizičnoga ponašanja. Zdrave životne navike, pravilna prehrana, cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera posebno su važne za srčane bolesnike u vrijeme svjetske pandemije bolesti COVID-19, koja bi mogla potrajati još neko vrijeme.
Od kako su vakcine za prevenciju COVID-19 postale dostupne, veliki broj kardiovaskularnih bolesnika se javlja sa pitanjem da li je vakcina sigurna u odnosu na njihovu bolest i koja vakcina je najbolja. Ne postoji bolest srca i krvnih sudova koja Vas sprječava da dobijete vakcinu. Drugim riječima, bilo da bolujete od srčane slabosti, da imate transplantirano srce ili da ste operisali srce, vakcina bilo kog proizvođača pokazuje zanemarljiv utjecaj na kardiovaskularni sistem.
Oboljeli nakon kardiovaskularnog incidenta su skupina pacijenata koji su posebno ugroženi zbog samih promjena koje se dešavaju na krvožilnom sistemu nakon infekcije sa Covid-19 virusom. Svaka virusna infekcija može izazvati i upalu srčanoga mišića. Važno je odvojiti grupu koja već ima srčane bolesti i upale srčanoga mišića od grupe osoba bez poznate srčane bolesti. Primijećeno je kako osobe nakon preboljele COVID-19 infekcije, čak i u slučaju kad je ona bila bez značajnih simptoma, imaju produženo trajanje oslabljene tolerancije napora i umora. Teško je reći je li to povezano s upalom srčanoga mišića. U svakome slučaju, oni koji primijete neke od simptoma kao što su otežano disanje, nemogućnost ležanja na ravnome, oticanje nogu, nepravilan rad srca i intoleranciju napora pri uobičajenim dnevnim aktivnostima, trebaju se obavezno javiti svome ljekaru. Svako loše stanje koje traje bitno duže od očekivanoga i koje se s vremenom ne poboljšava, potrebno je dodatno obraditi.
Klinička slika pacijenata oboljelih od COVID-19 varira od izostanka bilo kakvih simptoma (osoba je asimptomatična) do pojave simptoma među koje se ubrajaju: temperatura, kašalj, grlobolja, promjena ili gubitak okusa i/ili mirisa, opšta slabost, proljev, umor, bol u mišićima. Određeni postotak osoba oboljelih od COVID-a 19 trebat će bolničko liječenje, od kojih će neki čak trebati intenzivnu njegu. Osobe koje razviju teške respiratorne simptome možda će trebati njegu uz pomoć respiratora, zbog čega mogu biti podložniji sekundarnim bakterijskim infekcijama. Osim toga, kod osoba oboljelih od COVID-19 mogu se razviti komplikacije kao što su moždani ili srčani udar zbog povećanog zgrušavanja krvi. Kod pojedinih će se bolesnika razviti i neurološki simptomi.
Dosadašnja istraživanja nisu pokazala povećanu incidencu oštećenja srčanoga mišića u odnosu na neke druge viruse.
COVID-19 može direktno i indirektno uticati na Vaše srce i potencijalno može dovesti do trajnih oštećenja srca. U nekim slučajevima mogu se pojaviti dugotrajni srčani problemi čak i ako ste prethodno bili zdravi. Čak i blaži slučajevi COVID-19 mogu izazvati srčane probleme.
Postoji mnogo različitih načina na koje COVID-19 može uticati na Vaše srce.
Problemi sa snabdijevanjem kiseonikom
COVID-19 može oštetiti pluća čime se redukuje njihova funkcija razmjene gasova što, posljedično, otežava snabdijevanje Vašeg srca potrebnim kiseonikom. Ako srce ne dobije dovoljno kiseonika, mišić može biti trajno oštećen (slično kao i tokom srčanog udara).
Upala
COVID-19 može izazvati široko generalizovano zapaljenje (inflamaciju) u Vašem tijelu. Upalni proces može direktno oštetiti Vaš srčani mišić (miokarditis). Takođe, može otežati Vašem srcu efikasno pumpanje krvi i može izazvati nepravilan ili poremećen rad srca (aritmija).
Infekcija
Novi koronavirus (SARS-CoV-2) koji uzrokuje COVID-19 može direktno da zarazi ćelije Vašeg srca. Ovo može oštetiti Vaš srčani mišić i krvne sudove.
Ugrušci krvi
Upala od COVID-19 može provocirati stvaranje ugrušaka u krvi. Krvni ugrušci mogu blokirati arterije u Vašem srcu i mogu izazvati srčani udar.
Vakcinacijom sprječavamo širenja infekcije među ljudima. Vakcina sadrži tzv. antigene, dijelove virusa koji potiču bijela krvna zrnca da proizvode više antitijela kako bi pobijedila bolest. Ukoliko se pacijent kasnije razboli, antitijela neutrališu virus. Time se zaustavlja umnožavanje virusa u populaciji koji polako nestaje jer virusi mogu živjeti i umnožavati se jedino u našim ćelijama. Idealna vakcina treba imati tri karakteristike: treba pružati učinkovitu zaštitu (djelotvornost), ta zaštita treba biti dugotrajna, te vakcina treba biti sigurna. Djelotvornost ovisi o kvaliteti stvorenog imuniteta koji čine protutijela protiv virusnih antigena kao i ćelijski imunitet popraćen stvaranjem memorijskih ćelija koje u budućnosti mogu brzo potaknuti intenzivan imunološki odgovor na infekciju virusom protiv kojeg smo se vakcinisali. Antitijela i ćelije mogu osigurati dugotrajnost naše otpornosti na infekciju virusom, protiv kojeg smo se vakcinisali, u trajanju od 6 mjeseci do nekoliko godina, a ponekad i cijeli život. Osim toga, moguća je ponovna vakcinacija koje će osigurati dodatnu zaštitu. Uz navedeno, izrazito je važno da je vakcina sigurna, tj. bez značajnih neželjenih dejstava. Kroz nove se tehnologije umanjuju bilo kakve neželjene reakcije na vakcinu. Pri tome je važno spomenuti da se danas koristi i sve manje dodatnih raznih sastojaka za stabilizaciju vakcine.
Koje vakcine su u upotrebi u borbi protiv COVID 19 u BiH i svijetu ?
Vektorske (adenovirusne) vakcine koriste oslabljenu verziju bezopasnog adenovirusa (vektor) u koji je ubačen genetski materijal novog koronavirusa za sintezu spike proteina. Kada vektor virus uđe u naše ćelije, genetski materijal daje ćelijama uputstvo da naprave spike protein, na koji naše imune ćelije stvaraju antitijela i čime se pokreće ćelijski imuni odgovor. Spike protein ili protein šiljka je protein pomoću kojeg virus SARS-CoV-2 inficira naše ćelije, a koji koronavirusu daje izgled krune, po kojoj je dobio ime. Spike protein je identificiran kao ključni antigen virusa SARS-CoV-2 koji pokreće reakciju našeg organizma i uslovljava težinu kliničke slike. Adenovirusi u ovim vakcinama tehnologijama genetičke rekombinacije gube mogućnost repliciranja tj. “razmnožavanja”.
Ovi virusi ne mogu izazvati COVID-19. Vakcine koje su bazirane na vektorima su: Sputnik V, AstraZeneca/Oxford i Johnson&Johnson/Janssen vakcina.
Vakcine protiv COVID-19 bazirane na informacijskoj RNK (messenger RNA) ubacuju u naše ćelije lipidne nanočestice u kojima se nalazi segment genetičke poruke virusa SARS-CoV-2 zadužene za sintezu spike proteina. Messenger RNK ulazi u ćeliju i pokreće sintezu spike proteina koji će dovesti do reakcije našeg imunološkog sistema i stvaranja antitijela. Na ovom principu su bazirane vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna. Ove vakcine ne mogu izazvati COVID-19.
Mrtve vakcine protiv COVID-19 do sada su razvile kineske kompanije Sinopharm i Sinovac. U ovim vakcinama virus COVID-19 je umrtvljen ili oštećen tako da se ne može umnožavati. One ne mogu izazvati COVID-19, i posebno su pogodne za primjenu kod imunokompromitovanih osoba. Prijavljena efikasnost Sinopharm vakcine je 76% (Kina) odnosno 86% (UAE). Prijavljena efikasnost Sinovac vakcine u istraživanjima varira od 50,4% do 91,2%. I Sinopharm i Sinovac vakcine se daje u intervalu od 28 dana. Mrtve vakcine rijetko izazivaju česte ili burne nuspojave. Takav je slučaj i sa ove dvije vakcine, kod kojih su u pojedinim slučajevima prijavljene sljedeće nuspojave: bol i otok na mjestu primjene vakcine, umor ili simptomi slični prehladi
COVID-19 vakcine ne izazivaju posebne probleme kod srčanih bolesnika. U stvari, prema zvaničnom stavu Američkog udruženja za srce (AHA), osobe sa srčanim problemima treba da se vakcinišu „što prije“. Američko udruženje za srčanu slabost takođe se slaže da je vakcinacija protiv COVID-19 sigurna i efikasna za ljude koji imaju srčana oboljenja.
Bez ikakve sumnje, COVID-19 je mnogo rizičniji od vakcine, posebno za ljude sa postojećim poremećajem zdravstvenog stanja (bilo koja hronična ili akutna bolest).
COVID-19 vakcine su sigurne i efikasne. U poređenju sa tim, imati COVID-19 može prouzrokovati težak oblik bolesti ili smrtni ishod kod ljudi sa srčanim problemima Treba da znate da ste u značajno većem riziku da razvijete komplikacije infekcije corona virusom ukoliko imate neka od sljedećih stanja:
• Problem sa srčanim zaliskom
• Visok krvni pritisak
• Srčanu slabost
• Atrijalna fibrilacija
Svako može oboljeti od bolesti izazvane koronavirus infekcijom - COVID-19. Ako ste starija odrasla osoba i imate hronično zdravstveno stanje poput srčane insuficijencije, COVID-19 može biti vrlo ozbiljan i, u nekim slučajevima, fatalan po Vas. Vakcine su veoma važno otkriće i dostignuće u borbi protiv koronavirusa.
Stavovi brojnih specijalista različitih oblasti medicine su jedinstveni u pogledu bezbjednost i prednosti novih vakcina. Milioni ljudi primilo je COVID-19 vakcinu i izvještaji o ozbiljnim neželjenim efektima, poput alergijskih reakcija, vrlo rijetki, odnosno da se primjena vakcine preporučuje i u slučaju postojećeg oboljenja kao što je srčana slabost.
Da li je vakcina sigurna za ljude koji uzimaju razrjeđivače krvi poput varfarina ili drugih antikoagulansa, ili uzimaju lijekove poput klopidogrela ili druge antitrombocitne terapije?
Generalno, da, ali treba da obavijestite osobu koja vam daje vakcinu da uzimate antikoagulant. Kao i kod svake injekcije, postoji određeni rizik od krvarenja koji, potencijalno, može biti naglašeniji u ovoj kategoriji ljudi.
Kao i većina vakcina, vakcina protiv koronavirusa ubrizgava se u mišić nadlaktice. Injekcije u Vaš mišić mogu krvariti malo više od injekcija koje se daju pod kožu, ali manje od onih koje se daju u venu. Ako uzimate razrjeđivač krvi kao što je varfarin ili novi antikoagulant (NOAC), biće potrebno više vremena da se krvarenje sa mjesta uboda zaustavi. Imate veću šansu da ćete dobiti modrice na nadlaktici.
Preporuke odgovarajućih institucija, poput Agencije za javno zdravlje Engleske, govore da vakcinu možete dobiti ako je Vaš antikoagulantni tretman stabilan. To generalno znači da ste već neko vrijeme na uobičajenim dozama lijekova za razrjeđivanje krvi, odnosno, ako ste na varfarinu, da su vaše provjere INR-a (trombotest) ažurne i da je vrijednost posljednjeg izmjerenog INR-a bio u odgovarajućem opsegu.
Takodje, vakcina je sigurna za ljude koji uzimaju klopidogrel i druge antitrombocitne lijekove. Možda ćete imati veću modricu oko mjesta uboda.
Vakcina protiv koronavirusa je sigurna za osobe koji uzimaju lijekove za srce. Nemamo razloga da mislimo da će bilo koji lijek za srce djelovati u interakciji sa samom vakcinom protiv koronavirusa. Lijekovi neće zaustaviti djelovanje vakcine i vakcina neće stvarati probleme sa lijekovima.
Model liječenja definiramo za svakoga pojedinog pacijenta jer se uvijek orijentiramo individualno. Ono što vrijedi za sve jest to da je važno snižavati tjelesnu temperaturu i osigurati dovoljnu količinu tekućine, te paziti na izlučivanje tekućine iz organizma.
Dosad smo naučili da osobe s više komorbiditeta imaju i veće mogućnosti težih oblika bolesti uzrokovane virusom COVID-19. Najčešći su komorbiditeti kod COVID-19 pacijenata arterijska hipertenzija, debljina, šećerna bolest, koronarna bolest i srčano popuštanje. Svako pogoršanje srčane bolesti liječit ćemo uobičajenom terapijom. Jasno da će u slučaju snažnoga upalnog odgovora na infekciju takvo liječenje biti mnogo zahtjevnije.
Najbitnije je od svega štititi se od infekcije, nositi zaštitnu masku, držati distancu i što prije se vakcinisati.
Moramo svi shvatiti koliko je bitna prevencija i da sve bolesti modernoga doba izrazito podižu rizik komplikacija. Osobama najteže pada upravo vlastita orijentiranost na zdravlje te potreba aktivnoga angažmana u regulaciji tjelesne težine i potreba za dovoljno fizičke aktivnosti. Ne postoji čarobno rješenje, a veliki dio brige o zdravlju počinje upravo na nama samima.
• Održavati redovitu fizičku aktivnost, po mogućnosti šetnju na otvorenome.
• Redovno, umjereno i uravnoteženo jesti.
• Piti dovoljno tekućine.
• Voditi dnevnik krvnoga pritiska (posebno vrijedi za osobe s poznatom arterijskom hipertenzijom).
• Naučiti samopalpaciju pulsa, te znati procijeniti kuca li nam srce ritmično.
• Ne zaboraviti uzimati svoju redovnu terapiju.
• Javiti se ljekaru na vrijeme u slučaju promjene stanja.
• Ne pušiti.
• Obvezno nositi masku u zatvorenim prostorima, držati distancu i imati svijest o širenju zarazne bolesti.
• Vakcinisati se – time štitite i sebe i druge.
Kada je riječ o održavanju zdravlja srca tokom COVID-19 pandemije, ima mnogo toga o čemu treba razmišljati. Učinite sve što možete da se zaštitite od COVID-19, ali ne dozvolite da Vas pandemija spriječi u Vašim redovnim medicinskim i kardiološkim kontrolama, ili da dobijete hitnu medicinsku pomoć tokom urgentnih stanja kao što su infarkt miokarda, akutni moždani udar ili disekcija aorte.
Na kraju: vakcinišite se. COVID-19 vakcine su jedan od najdjelotvornijih alata koji su nam na raspolaganju u borbi protiv koronavirusa, posebno za ljude sa srčanim problemima.
Autor: dr.med. Emir Grbic spec.interne medicine, kardiolog
Članak sponzorisan od strane Amicus
Izvor literature:
.png)
.jpg)
