Kvaliteta liječenja gastroenterološkog bolesnika ovisi o kvaliteti dijagnostičke obrade. Kolonoskopija je jedna od važnijih dijagnostičkih metoda u gastroenterologiji. Njome se pregledava debelo crijevo endoskopskim uređajem (kolonoskopom) kojim se pregledava rektum, debelo crijevo, sigmoid, uzlazni, silazni i poprečni dio debelog crijeva, kao i slijepo crijevo i ušće slijepog crijeva. (1)
Savremeni kolonoskopi mogu pregledati cijelu površinu debelog crijeva. Kolonoskopija je indicirana kod osoba sa zatvorom, osoba s gastrointestinalnim krvarenjem nepoznatog uzroka, pacijentima sa upalnom bolesti crijeva, sumnjom na rak crijeva i neobjašnjivim bolovima u trbuhu. (2)
Da bi se pregled mogao obaviti, probavni trakt mora biti odgovarajuće pripremljen. Dobra priprema pacijenata ključna je za dobru dijagnostičku obradu, a za to je ključna odgovarajuća edukacija pacijenata što garantuje uspješan ishod postupka. Sama procedura je vrlo neugodna za pacijenta/icu pa je saradnja iznimno važna. Zbog toga postoji mogućnost obaviti kolonoskopiju u analgosedaciji (bez svijesti i bola) gdje se pacijent rješava neugodnosti postupka.
Cilj pripreme pacijenta je potaknuti potpuno pražnjenje crijeva kako bi crijevo bilo vidljivo tokom procedure. Priprema se postiže kretanjem, laksativima (sredstva za čišćenje) i hidratacijom pacijenta. Tri-četiri dana prije procedure se jede lako svarljiva hrana. Poželjno je tokom čišćenja uzimati što više vode kako bi se crijevo što bolje očistilo. Važno je slijediti upute medicinske sestre/tehničara o uzimanju sredstva za čišćenje kako bi izgled sluznice bio odgovarajući za pouzdan gastroenterološki nalaz.
Dan prije zahvata procedure se počinje sa sredstvom za čišćenje. Tada se može konzumirati lagani doručak. Nakon doručka u 12 sati, prva doza praška se otopi u čaši vode i popije.
Nakon toga, pije se najmanje 2 litre čiste vode.
U 14 sati se otopi druga doza praška i popije nakon čega slijedi još najmanje 2 litre čiste vode (ne sokova i čajeva).
Konzumacija velike količine vode je jako važna u kratkom vremenskom periodu (3-5 l vode tokom 2-3 sata), kako bi priprema bila adekvatna.
Ako se kolonoskopija ne radi u anesteziji, pacijent može ujutro pojesti kiflu ili popiti bistri sok od jabuke kako bi pregled bio lakši, a ako se radi pod anestezijom, 4-5 sati prije intervencije se ne smije konzumirati hrana i piće.
Nakon intervencije pacijent može osjetiti nadutost i pritisak u trbuhu zbog vazduha koji je ljekar ubrizgavao u crijevo tijekom pregleda. Pacijentu se savjetuje da ublaži nelagodu odlaskom u toalet što je češće moguće kako bi se riješio viška vazduha i tečnosti. Također se preporučuje povesti osobu u pratnji kako bi bila od pomoći u slučaju potrebe.
U slučaju da nakon pregleda osjećate groznicu ili krvarite, imate povišenu temperaturu trebate se obratiti ljekaru koji je obavio pregled.
Danas kolonoskopiju uglavnom rade specijalisti interne medicine, subspecijalisti gastroenterohepatologije, a u manjoj mjeri i hirurzi. Broj kolonoskopija se stalno povećava jer je to jedna od najpozdanijih metoda za dijagnostiku raka crijeva koji kada se na vrijeme uoči i liječi garantuje izlječenje. Danas se kolonoskopije provode u kliničkim centrima, većim i manjim bolnicama.
Milena Stupar, dipl.medicinar zdravstvene njege
Sponzorisani tekst od strane Amicus
Reference:
1. Rey J-F, Lambert R. ESGE Quality Assurance Committee (2001)
2. Hosek RS, Flanders WD & Sasco AJ (1996), Bias in case-control studies of screening
effectiveness, Am.J.Epidemiol., vol. 143, no. 2
.png)
.jpg)
