Izvor slike: https://www.australiawidefirstaid.com.au/heat-stroke-vs-heat-exhaustion/
Sunčanica je porjemećaj regulacije tjelesne temperature, nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i potiljka sunčevim zracima. Sunčanica se svrstava u hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) izazvane faktorima spoljne sredine, odnosno visokom temperaturom okoline. Ona nastaje kao rezultat zajedničkog djelovanja opšte hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) i lokalnog ozračenjem infracrvenim zracima nezaštićenog dijela glave.
Ugroženi su svi koji se izlažu sunčevim zracima ako nemaju pokrivenu glavu.
Najosetljivijja su djeca,starije osobe,osobe koje boluju od hroničnih bolesti ,sportisti i osobe koje rade na otvorenom, nezaštićene od sunca (vojnici na marševima, poljoprivrednici).
Pri hipertermiji povećano je znojenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postiže proticanjem veće količine krvi kroz kožu. Zbog toga u organizmu dolazi do preraspodjele krvi ,što može uzrokovati poremećaje krvnog pritiska i ubrzan rad srca . Tijelo koristi krv za rashladjivanje i štiti najvažnije organe, u prvom redu mozak. Toplota uzrokuje vazodilataciju (širenje) krvnih sudova mozga i moždanih ovojnica, što dovodi do njihove povećane propustivosti. Zbog toga u nekim slučajevima može nastati edem (oticanje) mozga ili intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje). Simptomi sunčnice su posledica oticanja i krvarenja unutar lobanje.
Prvi simptomi se mogu javiti posle 6-12 sati. Pacijenti se žale na suvoću kože, crvenilo lica, povišenu temperaturu, glavobolju,mučninu, povraćanje, slabost i vrtoglavice .
Iako u najvecem broju slučajeva sunčanica prolazi bez posljedica ali u tezim slučajevima pacijenti su omamljeni, imaju proširene zenice ,nesvesticu ,a stanje im se moze pogoršati do kome i smrti.
Osobu koja dobije sunčanicu treba što pre smjestiti u hlad ili rashladjenu prostoriju,dati joj dosta tečnost (ako ne povraća)i,kvasiti i stavlati obloge i potražiti pomoc lekara.
Sunčanica i posledice sunčanice se mogu sprečiti izbegavanjem izlaganja suncu u vrijeme najveceg zračenja, nošenjem slamnatih šešira,kvašenjem kose,glave i potiljka i konzumiranjem hladnih napitaka.
Izvor slike: http://health.excite.co.uk/sunstroke-symptoms.html
Rashlađivanje u hladnoj vodi i konzumiranje većih količina hladnih napitaka.
Snizite temperaturu i pijte veće količine vode ili čaja kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu.
Ulijte hladnu ili prohladnu vodu u kadu i sjedite u njoj 5 do 10 minuta.
Prohladna kupka brzo bi trebala spustiti temperaturu, a nemate li kadu, pomoći će hladan ili prohladan tuš.
Pomoći mogu i oblozi od mokrih ručnika i umatanje u vlažnu plahtu te prskanje vodom.
Ako vas od hladne vode uhvati drhtavica, umjesto nje upotrijebite mlaku vodu, čija temperatura ne prelazi 30C.
U bolničkom okruženju, doktor vam može dati i sredstvo za opuštanje mišića, čime će obuzdati drhtavicu.
Doktori koriste i tzv. isparavanje, tretman tokom kojeg poprskaju kožu pacijenta s prohladnom vodom i potom mu feniraju kožu toplim zrakom.
Topli zrak izaziva isparavanje vode s površine kože, čime je rashlađuje i brzo vraća organizam u toplinsku ravnotežu.
Ovi savjeti pomoći će vam i u slučaju toplinske slabosti (iscrpljenosti), a do koje dolazi ne nužno zbog pretjeranog izlaganja suncu, nego zbog gubitka tekućine, ponajviše vode i soli iz organizma.
Ljuta paprika smanjuje visoku temperaturu i ublažava glavobolju prouzrokovanu pretjeranom izlaganju suncu.
Naspite pola kašičice ljute paprike u šoljicu vrele vode. Uzmite jednu kašiku tako dobijene tekućine i ulijte je u čašu vode.
Polako srčite dok ispijate. Ova bi vam smjesa trebala ublažiti tegobe od sunčanice.
Jedite puno svježeg voća i povrća, osobito onog koje je bogato vodom, kao što su lubenica, limun, naranča i krastavac.
Obogatite prehranu izvorima bjelančevina kao što su orasi, mahunarke i maslinovo ulje.
Pijte kefir jer rashlađuje, ali je koristan i za cjelokupno zdravlje.
Izbjegavajte hranu bogatu solju, jer bi višak soli mogao ometati lučenje znoja.
Voće i povrće koje će najprije olakšati dehidraciju je voće koje u sebi sadrži najviše vode. Brzo opskrbljuju organizam vodom, a uz to imaju efekt postepenog otpuštanja i zbog toga duže vremena utaljuju žeđ.
Izvor slike: https://www.inlifehealthcare.com/
• Krastavac 96,5%
• Zelena salata 95,7%
• Celer 95,4%
• Rotkvica 95,3%
• Rajčica 94,6%
• Blitva 94,1%
• Paprika 93,8%
• Cvjetača 92,3%
• Kupus 92,2%
• Špinat 92,1%
• Lubenica 91,6%
• Jagoda 91,1%
• Brokula 90,8%
• Grejp 90,5%
• Breskva 90,1%
.png)
.jpg)
