Glavobolja
Akademkinja Vida Demarin
Prvi opisi glavobolje sežu daleko u povijest, nakon što su naši preci uvojili uspravan hod. U antička vremena, smatralo se da glavobolju uzrokuju zlonamjerna bića koja su se „nastanila“ u glavi napaćenog ili su mu glavobolju „stavili“ u glavu, te su svećenici-liječnici nastojali ugoditi duhu odgovornom za bolest, molitvama ili stavljanjem skupocjenih predmeta na glavu. Također su nastojali „istjerati“ glavobolju prizivajući moćnija, dobronamjerna božanstva ili ukrašavajući glavu odbojnim stvarima. Jedan od prvih primjera liječenja glavobolje opisan je u opisu 7000 g. prije naše ere u Sumeriji. Egipatski papirusi od 2500.do 1500 g.p.n.e, također prikazuju tadašnje liječenje glavobolje, vezanjem finim platnom glinenog krokodila s porculanskim okom na glavu, uz molitvu božanstvu i polijevanje vodom, tako da glavobolja ode u nebo! Već se u papirusima spominju razni tipovi migrene, neuralgije, pulzirajuće glavobolje ...
U drevnoj Indiji, ajurvedska medicina preporuča za liječenje glavobolje biljku Rauwolfia Serpentina, koja je kasnije upotrebljavana kao sredstvo za snižavanje krvnog tlaka. U grčkoj medicini, spominju se Aesklepius 1250 g.p.n.e, koji je uspješno liječio glavobolju, zatim Thales 600 g.p.n.e., koji smatra da glavobolja nastaje kao rezultat poremećaja prirodnih pojava, a ne nadnaravnih, a „otac medicine“ Hipokrat, 400 g.p.n.e. smatra da neravnoteža elemenata te porast tlaka u glavi uzrokuju glavobolju. Stoga je preporučivao puštanje krvi kao metodu liječenja glavobolje. Hipokrat je prvi opisao vidne simptome koji se javljaju u migreni. Autoritet rimske medicine, Galen, 150 g.p.n.e., prvi je uveo termin „hemicrania“ – jednostrana glavobolja, koja odgovara migrenskoj glavobolji. U arapskoj medicini 1000 g.n.e., opisuje se stavljanje vrućeg žarača na sljepoočnicu i utrljavanje češnjaka na to mjesto, a u talijanskoj medicini u 13.st.n.e., preporuča se stavljanje obloga od octa na čelo, na koji se nakapao opijum. Inke su također liječile glavobolju sokom iz lišća koke, koji su utrljavali u inciziju na čelu.
U 17. st.n.e. engleski neurolog Thomas Willis daje detaljan opis klasične migrene za koju smatra da nastaje zbog širenja krvnih žila, te u liječenju preporuča puštanje krvi iz glave. Prvi je opisao glavobolju provociranu vinom, sunčanjem, predugim spavanjem i spolnim odnosom. Opisao je i jaku glad, kao prvi simptom nadolazeće migrene, te mučninu i povraćanje za vrijeme napadaja migrene. Daljnja znanstvena istraživanja doprinose sve boljem razumijevanju razloga nastanka raznih oblika glavobolje, i shodno tome, dolazi i do sve učinkovitijeg pristupa u liječenju glavobolje.
Ako se nalazite u skupini osoba koje ne znaju što je glavobolja onda ste zaista među rijetkim sretnicima. Glavobolja je u današnje vrijeme jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Vrlo često je popratni simptom mnogih bolesti. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života. Istodobno, glavobolja je problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se bolesnici koje muči kronična glavobolja ili se javljaju zbog akutne, jake glavobolje s burnim početkom. Takva glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i teških bolesti i takve je bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.
Iako je glavobolja tako čest simptom i čini se da se kod svakog čovjeka javi barem jedanput tijekom života, srećom većina glavobolja nije znak neke opasne bolesti, već ih je 90% simptom blagog poremećaja koji se relativno lako može otkloniti.
Smatra se da 15-20% svih ljudi pati trajno ili češće povremeno od glavobolje. Pojava glavobolje najčešća je u dobi između 25 i 60 godina života. Češće su u žena, u urbanoj populaciji i u populaciji razvijenog svijeta, te u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i koncentracijom.
Bol, pa tako i glavobolja, može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koje imaju osjetne, tj. senzitivne završetke za bol, a to su:
koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze
pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine
velike arterije
velike vene i venski sinusi
dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature
osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji
Glavobolja se pojavljuje samo u određenim uvjetima u kojima dolazi do promjene položaja ili stanja u bolno osjetljivim strukturama i traje dok postoji taj uzrok. Bol prestaje kod promjene položaja ili stanja, spontano ili pod utjecajem liječenja.
Anamneza je vrlo bitna u dijagnosticiranju točnog uzroka glavobolje, u stvari presudna, jer će se na temelju anamneze odlučiti treba li pacijenta podvrgavati ponekad i skupocjenim i invazivnim pretragama, ili će sama anamneza biti dovoljna da se zaključi da opisane tegobe npr. odgovaraju migreni ili je uzrok boli ozbiljniji. Pacijenta treba pitati koliko dugo traje glavobolja, gdje je bol lokalizirana, koji su popratni simptomi.
Međunarodno društvo za glavobolju (International Headache Society) objavilo je klasifikaciju glavobolja, posljednju, 2003. g. na Svjetskom kongresu u Rimu, gdje se glavobolje dijeli u dvije velike grupe, tzv. primarne glavobolje u koje pripadaju sve vrste migrene, zatim tenzijska glavobolja i tzv. „Cluster“ glavobolja, te sekunadarne glavobolje, dakle glavobolje, kao što sam naziv kaže, koje nastaju kao posljedica nekih patoloških zbivanja u strukturama u glavi, krvnim žilama, no i kao rezultat nekih bolesti drugdje u tijelu.
Migrena je karakterizirana pulsirajućom boli u polovici ili četvrtini glave, praćena mučninom i/ili povraćanjem, fotofobijom, fonofobijom (pacijentu izrazito smetaju svjetlo i buka). Premda je migrena prisutna u oko 15% populacije, velik broj osoba s migrenom ostaje neprepoznat. Brzo i pouzdano dijagnosticiranje migrene moguće je sa samo 3 pitanja:
da li je glavobolja ograničila vaše svakodnevne aktivnosti za dan ili više u posljednja 3 mjeseca?
osjećate mučninu ili povraćate kada imate glavobolju?
smeta li vam svjetlo kad imate glavobolju?
Ako odgovorite pozitivno na 2 od 3 pitanja, najvjerojatnije patite od migrene.
Ako se pacijenti ne mogu sjetiti svih pojedinosti vezano uz glavobolju, preporučuje se da vode dnevnik glavobolja, odnosno da pišu datume nastanka glavobolje, lokalizaciju i sve prateće simptome kako bi olakšali pronalaženje točnog uzroka glavobolje a shodno tome i odgovarajuću terapiju.
Migrena se tri puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, te se stoga povezuje s hormonskom podlogom. Najčešće se javlja u radno-aktivnom periodu, dok se u menopauzi napadaji migrene obično rjeđe javljaju. Migrena se najčešće javlja pred menzes, ili u sredini ciklusa, u ovulaciji, što također govori u prilogu utjecaja hormona. Točan uzrok nastanka migrene nije još u potpunosti dokazan, iako se opisuje obiteljska pojava migrene, utjecaj neurotransmitora (kemijskog prijenosnika poruke u središnjm živčanom sustavu) serotonina, aktivacija prijenosa boli preko „trigeminalnog kompleksa“ (N. trigeminus je peti moždani živac) .... Poznati su i tzv. trigeri (otponci), koji pospješuju napadaj migrene, osim već opisanog hormonskog utjecaja, to su razne vrste hrane (neki začini, agrumi, „zreli“ sirevi, morski plodovi), alkoholna pića, pušenje, izbjegavanje obroka, premalo ili previše sna, visoka nadmorska visina, previše napetosti i stresa u životu, da spomenem samo neke. Tu svakako treba imati na umu strogo personalizirani pristup, jer što jednoj osobi smeta, drugoj to ne mora smetati! U knjizi „Pobijedimo migrenu i druge glavobolje“ naći ćete odgovore na većinu pitanja koja vas muče vezano za migrenu i druge vrste glavobolja.
Ako glavobolja nastaje postepeno, blage je do srednje jačine, nije praćena drugim simptomima, podnošljiva je i na analgetika popušta, radit će se vjerojatno o tzv. «tenzijskoj» glavobolji, koja je najčešće uzrokovana napetošću mišića u području vratne kralješnice zatim stresom, gladi, umorom te promjenama vremenskih prilika.
Relativno rijetka vrsta primarne glavobolje je tzv. “cluster glavobolja”, ili Hortonova glavobolja koja je karakterizirana jakim bolovima u četvrtini glave, iza oka (lijevo ili desno) uz popratno crvenilo i suzenje oka, djelomično spušten očni kapak, «šmrcanje» iz nosnice na strani glavobolje. Bol se javlja u ciklusima od po 15 dana do 3 mjeseca, ali može trajati i duže, javlja se uglavnom 1-2 puta na dan i traje 30 minuta do 3 sata. Najčešće se javlja u mlađih muškaraca, pušača.
Nakon detaljno uzete anamneze, pacijenta se mora detaljno neurološki pregledati ne smije se previdjeti neurološki poremećaj koji zahtijeva hitnu obradu. Pregled jetre, trbuha, srca, krvnog tlaka, limfnih čvorova također ulazi u rutinsko ispitivanje kod pregleda pacijenta s glavoboljom.
S ciljem isključivanja organskog uzroka glavobolja, potrebno je u indiciranim slučajevima učiniti laboratorijske i ostale dijagnostičke pretrage koje se mogu učiniti ambulantno: elektroencefalogram (EEG) – snimka električne akivnosti moždanih stanica, kompjuteriziranu tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju mozga (MRI). Lumbalna punkcija je pretraga koja se izvodi u bolnici, za razlikovanje upalnih bolesti središnjeg živčanog sustava (meningoencefalitis) od drugih benignih uzroka glavobolja.
Glavobolja može biti i prateći simptom poremećaja u organima koji su smješteni u glavi, npr. glavobolja uzrokovana vidnim poremećajima kao što su smetnje refrakcije, kad bolesnik zbog dalekovidnosti, kratkovidnosti ili slabovidnosti treba naočale, a ne nosi ih, ili mu nisu dobre. I kontaktne leće, također, mogu uzrokovati glavobolje, a i pojedine upalne i degenerativne bolesti očiju kao i povišeni očni tlak. Tada treba zatražiti savjet liječnika specijaliste za očne bolesti.
Različite promjene i bolesti uha, nosa i grla, kao što je npr. upala sinusa, upala sluznice nosa i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade (septum) mogu biti uzrok glavobolje. Bol se može prenijeti od uha, kod akutne ili kronične upale uha, a liječenje u svim tim slučajevima spada u domenu liječnika specijaliste za uho, grlo i nos.
Bol u području lica može koji put biti uzrokovana i s problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba, upale zubnog mesa, različite smetnje kod žvakanja i ugriza, npr. temporomandibularni poremećaj (zglob između sljepoočne kosti i gornje vilice) a to je svakako predmet liječenja stomatologa.
Nažalost, glavobolja može biti i simptom opasnih bolesti kao što su moždani udar, krvarenje u mozgu, upala moždanih ovojnica i mozga (meningoencefalitis), tumor mozga, hematom (subduralni ili epiduralni hematom), koji obično nastaju nakon povrede mozga, a također glavobolje može biti i prateći simptom bolesti jetre (hepatalna encefalopatija), bubrega (nefropatija), često se javlja kod povišenog krvnog tlaka, kod anemije, kod slabije funkcije štitnjače (hipotireoza) ...
Glavobolja se često javlja kod promjene vremena, ima puno ljudi koji su tzv. meteoropati, koji su posebno osjetljivi na promjenu vremenskih fronti, na promjene tlaka u zraku, glavobolje se javljaju pred promjenu vremena, kod nadolazećih ciklona ili anticiklona, posebno često kod niskog tlaka u zraku, koji osim glavobolje, može uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju.
Često se glavobolja može javiti zbog specifične prehrane ili određenih navika, kod osoba koje se neredovito hrane, dulje su vremena bez hrane ili preskaču obroke, posebno ako su na različitim dijetama za mršavljenje, a katkad i u svezi s uzimanjem pojedinih namirnica koje pogoduju nastanku glavobolje. Kao što je već navedeno, to je posebno često kod migrene.
I pijenje alkohola, posebno prekomjerno, može izazvati glavobolju, a posebno često glavobolja može biti izazvana pušenjem, jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak.
Katkad je glavobolja prvi znak depresije, te kod upornih glavobolja, posebno onih koje ne reagiraju ni na kakvo liječenje, treba svakako pomisliti i na depresiju i nastojati pomoći interdisciplinarnim pristupom, uz pomoć psihijatra.
Terapija glavobolja ovisi o uzroku glavobolje: kod sekundarnih glavobolja treba liječiti primarni uzrok (upalu, tumor itd.), dok kod primarnih glavobolja (migrena, tenzijska, cluster) liječenje se u grubo dijeli na akutno liječenje – kada se lijekovi uzimaju u trenutku napadaja i preventivno (profilaktičko) – kada se lijekovi uzimaju svakodnevno a imaju za cilj smanjiti učestalost i jačinu napadaja glavobolje.
U akutnom liječenju migrenskih napadaja posljednjih 10-ak godina s uspjehom se primjenjuju lijekovi iz skupine triptana. Prije su se prepisivali lijekovi iz skupine ergotamina i dihidroergotamina, međutim, danas se sve manje prepisuju jer postoje triptani, ali kod pojedinih osoba jedino su ergotaminski lijekovi učinkoviti. U svakom slučaju preporuča se započeti liječenje migrene primjenom paracetamola, acetilsalicilne kiseline, i ostalih ne-steroidnih antireumatika jer ponekad će ovi lijekovi biti dovoljni. Ako oni nisu učinkoviti, tada se ide na specifične lijekove iz grupe tripatana. U profilaksi migrena koriste se beta blokatori (propranolol, atenolol), antidepresivi (amitriptilin), antikonvulzivi (valproatna kiselina); ovi lijekovi se individualno propisuju jer su u nekim stanjima kontraindicirani, a moraju se pacijentu objasniti i moguće nuspojave. U svakom slučaju može se preporučiti uzimanje magnezija, zatim vitamina B2 (riboflavin) ali u većim količinima nego što postoje u kombinacijama B vitamina kod nas na tržištu, izolirani B2 vitamin može se nabaviti u inozemstvu. Biljka vratić (lat. tanacetum parthenium) se također preporuča u profilaksi. U tijeku su istraživanja profilaktičke učinkovitosti botulinum toxina (inače se koristi u terapiji neuroloških oboljenja poput distonije) te koenzima Q 10, preliminarna istraživanja su vrlo optimistična.
Kod primarnih glavobolja, preporučuje se pokušati s tzv. nefarmakološkim metodama liječenja kao što je akupunktura, relaksacijske tehnike, autogeni trening; naime, velik broj glavobolja je provociran stresom, stoga ove tehnike pomažu čovjeku da se nauči nositi sa svakodnevnim stresom. Zdravi način života, pravilna prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje pušenja (i zadimljenih prostorija) kao i alkohola, smanjit će broj glavobolja te time i potrebu za uzimanjem prekomjerne količine lijekova. Ukoliko smatrate da Vam glavobolje onemogućavaju normalno funkcioniranje, rad na poslu, obavljanje svakodnevnih aktivnosti, preporučamo Vam da se javite liječniku specijalisti neurologu koji će točno utvrditi razlog glavobolja, indicirati potrebne pretrage, te će Vas savjetovati o najadekvatnijem liječenju.
Knjiga „Pobijedimo migrenu i druge glavobolje“ u izdanju Naklade Zadro iz Zagreba
E-mail: info@nakladazadro.hr
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
