Anksioznost u doba pandemije izazvane korona virusom
Prim. dr Nada Latinović Matović, specijalista neuropsihijatrije
Anksioznost je “slobodno lebdeći” strah koji je praćen motornim i vegetativnim ispoljavanjima. Korijen je svih emocionalnih poremećaja.
U ličnoj istoriji svakog od nas prisutan je od rođenja pa do samog kraja života. Neizmjernu zahvalnost dugujemo čovjekovoj prirodi koja je sposobna da prihvati anksioznost. Kontroliše je, toleriše, živi, radi, voli. Stresovi se mogu metabolisati. Ko ne može, ne umije ili ne zna sam, profesionalac iz mentalnog zdravlja može mu pomoći.
Zadesila nas je pandemija izazvana korona virusom. Čitav svijet bacila je pod noge. Razdvojila najdraže, neke zauvijek. Sa televizije vijesti svakodnevno, broj zaraženih, broj umrlih, broj izilječenih. Naši najstariji su uglavnom ispred televizora, gledaju tv-program, vjesti. Šta sa anksioznošću ove populacije? U godinama kada je i normativno strah od smrti pojačan. Podrška im je neophodna, kao hljeb i voda. Nazovite, odnesite hranu, lijekove, voće. Ko god ima svoje roditelje blizu. Ovo će im olakšati život. Dajte im malo optimizma.
Postavlja se pitanje: A šta sa našim optimizmom? Radimo, ovako ili onako. Plašimo se i za sebe. Nervoza. Kriza. Šta ćemo? Pa da se saberemo, da vidimo da li to što nas uznemirava baš mora da nas uznemirava. Ako je problem, rješavajmo. Ako nije, neka prenoći pa sutra vidite je li baš vrijedno živciranja. Da li je baš to vaše, baš toliko ili može da se pusti.
Korona ima potencijal da razvije fobiju kod predisponiranih. Fobija je patološki strah koji se razvija u prisustvu objekta i situacija koje realno nisu opasne ili nisu baš toliko opasne. Osoba je svjesna apsurdnosti strahovanja. Strah prestaje kada je osoba udaljena od objekta strahovanja. Osoba izbjegava, recimo, posao. Od marta na bolovanju ili slično. Za to vrijeme, hrabriji rade. Ali, ako je fobija po definisanim dijagnostičkim principima, profesionalac u mentalnom zdravlju može pomoći.
Svedoci smo pojačanih afekata. Pod pojmom afekat podrazumijevamo kratkotrajna, prolazna i veoma intenzivna osjećanja: bijes, strah, srdžba, ushićenje, zadivljenost. Afektivno stanje otkriva osnovno raspoloženje i utiče na ponašanje. Afekat može da remeti logičko razmišljanje. Pa šta da radimo ako imamo neko intenzivno osjećanje? Pa, da naučimo da se smirimo. Da razumijemo šta nam je i zbog čega nam je to što nam je. Ovo se zove mentalizacija. Da sebi objasnimo sebe.
A sad, zamislite jednu rukavicu. Nazovimo je anksioznost. A sad je izvrnimo. Znate li kako se ona sada zove? Zove se depresivnost. Da, da, to je ta ista rukavica. Šta ako osjećate tugu u doba korone? Opustite se, tužne misli prihvatite, ali ih odmah i otpustite. Ne bavite se njima, nemojte ih razrađivati u svojoj glavi. Čim ih registrujete, pustite ih da odu. Ako ne ide, obratite se psihologu i psihijatru. Lakše ćete proći kroz neprijatnosti. Dobićete upute kako.
A naši najmlađi, djeca i školarci. Oni su najopušteniji i oni su taj putokaz svima da će sve ovo proći. Igraju se, smiju i žive kroz svoju igru. Mladi izlaze, druže se i izbjegavaju da dođu u kontakt sa bakama i dekama, znaju da to može da bude opasno po njihovo zdravlje. A, ipak, osjetljivija kategorija mladih javlja se sa izraženom anksioznošću, neurotskom ili psihotičnom. Ako roditelji ovo primijete kod svojih adolescenata neka potraže pomoć profesionalaca.
Šta da kažem na kraju. Korona je tužna i opasna priča koja je planetarni problem. Očekujem vakcinaciju, da donese bolji život u 2021. godini.
Šta bih ja savjetovala, kako da čovek ostane normalan u ovom ludom svjetu?
A da to što savjetujem bude prosto, pristupačno i jeftino. Da ne traži prevelika ulaganja novca? Može li biti nešto baš besplatno? Pa ne može.
Nešto moramo "potrošiti"da bi nam bilo dobro. Da se manje plašimo, stresiramo, sekiramo i nerviramo. A šta je to?
E pa to je, da njegujemo radost, radovanje, kao životni stil. Ovo mora da se vježba, neće samo od sebe.Traži da uložimo volju i ostvarimo radost.
Čuvaj osmjeh i optimizam. Opterećuju te misli. Nemoj misliti, nije korisno. Daj sebi slobodu da ponekad letiš visoko iznad misli. Pusti neka sada misli prođu, pa ćeš sutra o tome..
Korona je i dalje tu. Prilagodi se mentalno datom stanju, tako da ti bude dobro.
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
