Sunce je izvor života i neophodan saveznik u sintezi vitamina D. No, svako nekontrolirano i pretjerano izlaganje suncu je štetno - dugoročno i kratkoročno. Kako se pripremiti za sezonu sunčanja, pogotovo ukoliko ste skloni fotodermatozi (alergiji na sunce)?
Češće pogađa žene srednje dobi i starije muškarce, te je učestalija kod osoba svjetlije puti. Najčešće se javlja na dekolteu u obliku malih prištića koji svrbe. Jednom kad se javi, kod većine osoba se ponavlja svake godine. Od alergija na sunce dodatno su ugroženi oboljeli od autoimunih bolesti, bolesti bubrega, osobe koje uzimaju antibiotike (tetraciklini) te analgetike.
Pokrivanje glave šeširom te izbjegavanje sunca u vrijeme najjačeg zračenja provjerene su metode zaštite kože. No, brojne studije ukazuju na nutrijente koji mogu biti od velikog značenja u zaštiti kože od oštećenja. Štoviše, pravovaljanim uzimanjem tih nutrijenata putem dodataka prehrani kožu možemo pripremiti za izlaganje suncu, umanjiti oštećenja i pojavu alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten.
Napravite jednostavno i brzo Smoothie za brzo i zdravo sunčanje
Dodaci prehrani s beta-karotenom, te vitaminima A, C i E te selenom mogu neutralizirati akutne i kronične manifestacije oštećenja kože od sunčanja. Vrlo djelotvoran antioksidans (jači od beta-karotena i E-vitamina) je astaksantin, prirodni karotenoidni pigment iz algi.
Beta-karoten svojim antioksidativnim djelovanjem štiti od slobodnih radikala koji oštećuju stanice organizma i dovode do različitih poremećaja i bolesti, pa i malignih. Nužan je za stvaranje pigmenta melanina u koži, a dokazan je i njegov pozitivan učinak na prevenciju noćnog sljepila i preosjetljivosti na svjetlo.
Ono u čemu se najviše griješi je doza i duljina uzimanja pa se mnogi alergičari razočaraju kad nakon potrošenih novaca učinak ipak izostane.
Beta karoten treba uzimati u prirodnom obliku zajedno sa ostalim karotenoidima (jer je tako najefikasniji) u dozi od 30mg (50000 IU) dnevno tokom 12 tjedana da bi se polučio iole značajniji efekt zaštite od opekotina i alergija. To se postiže uzimanjem suplemenata prehrani koji sadrže prirodni beta karoten dobiven najčešće iz algi ili mrkve ili povećanim unosom namirnica bogatih beta karotenom poput manga, lubenice, marelice, špinata, brokule, buče, a posebice mrkve (100g mlade mrkvice može sadržavati i do 15000 IU beta karotena!). Jedan od najbogatijih prirodnih izvora beta-karotena je alga spirulina.
Pročitajte još: Zdravo sunčanje - hrana za bakarni ten
Vitamin C je antioksidans koji pomaže u zaštitnom djelovanju karotena na kožu te smanjuje rizik od pojave melanoma. Snažan je antioksidans koji neutralizacijom slobodnih radikala sprječava oštećenja kože i utječe na bržu regeneraciju već oštećene kože. Vitamin C sadrži paprika, kupus, limun, naranča, mandarina, grejp i drugo sezonsko voće. Zdravoj odrasloj osobi preporučuje se dnevni unos od minimalno 80 mg vitamina C.
Najbolje iskoristiv je tkz. liposomalni vitamin C, vitamin C u obliku natrij askorbata zaštićen liposomalnom membranom. On naime prolazi kroz probavni trakt, odlazi izravno u krvotok gdje ga stanična membrana propušta da uđe u stanicu jer je liposom po kemijskoj strukturi sličan staničnoj membrani. Liposomalni vitamin C ne izaziva probavne tegobe niti u vrlo visokim dozama.
Vjerojatno najpotentniji karotenoid koji pruža najveću potporu koži u ljetnim mjesecima i u čiju su se snagu alergičari mnogo puta uvjerili je astaksantin. Astaksantin se komercijalno dobija iz mikroalge Haematococcus pluvialis, koje ga proizvode u tijekom sušnog perioda da bi se zaštitile od UV zračenja. Najbogatiji prehrambeni izvori su losos, račići (krill) i škampi.
On je nekoliko desetaka puta jači od beta-karotena – čak 54 puta, već i od vitamina E – 14 puta, vitamina C – 65 puta te likopena i luteina – 1.000 puta!
Najčešće preporučivane dnevne količine su 4-10mg, a potrebno ga je uzimati kroz period od 4-12 tjedana.
Istraživanja pokazuju da astaksantin odlično spriječava takozvano fotostarenje odnosno pojavu bora i hiperpigmentacija koje su izazvane izlaganjem suncu, a neke studije pokazale su i da astaksantin smanjuje rizik od zloćudnih bolesti kože uzrokovanih ultraljubičastim zračenjem.
Osim što pruža “unutarnju” zaštitu od sunca, istraživanja su pokazala da astaksantin jača imunitet, čuva vid, štiti od srčanožilnih i degenerativnih bolesti, pomaže kod gastritisa i čira na želucu te olakšava mršavljenje.
Astaksantin je jedinstven i po tome što, za razliku od drugih antioksidanata, nema pro-oksidativno djelovanje u većim koncentracijama u tijelu. Sjetimo se studije kojom je dokazano da duže uzimanje beta-karotena kod pušača neće zaštititi tijelo, već dodatno pojačati oksidativni učinak, dakle činiti veću štetu. Toga kod astaksantina nema.
Vrlo bitni faktori za zdravlje kože su i kvalitetne masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima noćurka, boreča, konoplje (GLA), lana, oraha, ploda divlje ruže (ALA-omega 3) te plavoj ribi i algama (EPA, DHA-omega 3).
Tri do pet šalica kvalitetnog zelenog čaja dnevno umanjiti će svrbež kod alergijskih reakcija, zaštititi vas od slobodnih radikala i popraviti ten uništen prekomjernim izlaganjem suncu. Kod ljudi koji dobro ne podnose veće količine zelenog čaja od velike pomoći je kvalitetan dodatak prehrani na bazi zelenog čaja ili drugih biljaka i namirnica bogatih polifenilima.
Izvor: Terra Organica
.png)
.jpg)
