Korona i rekreacija osoba treće dobi
Prof. dr Radomir Zrnić, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Banjoj Luci
Korona virus je napravio haos u cijelom svijetu. Ne samo da su mnogi poslovi stali i pitanje kakva im je perspektiva, nego, čini mi se da je izgubljeno nešto što je najvažnije za ljudsko biće, a to je slobodno vrijeme i druženje. Naročito se to odrazilo na osobe treće dobi, koje su najvećim dijelom bile u izolaciji.
Svi znamo da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, a ono se ostvaruje druženjem i kretanjem (najkorisnije kretanje je sistematsko vježbanje jer se ostvaruje psihosomstska ravnoteža). Informacije koje se redovno objavljuju u javnim medijama o broju umrlih, naročito su negativno uticale na psihičko zdravlje osamljene staračke populacije. Stiče se dojam (iz razgovora sa populacijom treće dobi) kao da je epidemija korona virusa najviše namijenjena njima.
Novonastala situacija nam govori da ima rješenja i u teškim situacijama. Osim mjera koje su predvidjeli epidemiolozi, u prevenciji korona virusa trebalo bi i da ojačamo svoj imunuloški sistem, a mi kineziolozi predlažemo adekvatno preventivno vježbanje u manjim dozvoljenim grupama na otovorenom terenu, u prirodi. Prednosti vježbanja – druženje ispod vedrog neba je mnogo korisnije od zatvorenog prostora. Na otvorenom prostoru najvrednije su dvije stvari, čist vazduh i sunce, a čudimo se zašto je cvijeće i drveće tako lijepo u prirodi!!! Nedostatak čistog vazduha (kiseonika) i sunca je uzrok mnogih modernih, naročito nezaraznih, bolesti kod osoba treće dobi. Među njima prednjače kardiovaskularne bolesti i osteoporoza. Vježbanjem na otvorenom možemo lakše i sigurnije provesti epidemiološke mjere zaštite od korona virusa, sigurnu socijalnu distancu u vježbanju, imati svoje lične stvari koje su dezinfikovane kao što su boca sa vodom, ručnik, joga prostirka, nema kontakta sa zajedničkim spravama. Ovakav vid vježbanja/prevencije korona virusa je, ipak, jedan vid druženja, što zajedno pozitivno utiče na psihofizičko zdravlje.
Iznad svega je važno, nemojte sjediti cijeli dan zakovani za računar i televizor. Sjedenje ubija. Ustanite barem jednom u toku sata i prošetajte. Ako uhvatite korona virus, a naročito ako imate temperaturu, smirite se. Ali u suprotnom, treba ustati i kretati se. Vaše tijelo će vam biti zahvalno. Tako će biti i sa vašim umom.
Vježba, ako se izvodi pravilno, dokazano jača zdravlje; čak i kad radite samo nekoliko minuta vježbanja svakog dana može poboljšati rad mozga, preokrenuti efekte starenja u srcu i čak poboljšati vaše pamćenje. Vježbanje može biti i blagodat za mentalno zdravlje. Naša tijela, i umovi, još uvijek trebaju vježbu. Neophodno je minimum 30 minuta dnevno, pet dana u sedmici, kako ne bismo pali u ovom teškom vremenu.
Vježba je medicina, vježbanje ima ogromne koristi za imunološki sistem. Očigledno je da nam imunološki sistem treba više nego ikad u sadašnjem okruženju. Redovna fizička aktivnost i učestalo vježbanje djeluju korisno ili u najmanju ruku ne štete imunološkom zdravlju.” Ako ste fizički sposobni izaći vani i ako na ulici ili u parku ostanete dva metra dalje od drugih ljudi, možete različitim vrstama kretanja/vježbanja doprinjeti jačanju vašeg organizma/steći imunitet. Ili samo da udahnete svjež vazduh, korist je za vaše tijelo.
Redovna fizička aktivnost jedna je od najvažnijih stvari koju može učiniti starija osoba za svoje zdravlje. Može spriječiti mnoge zdravstvene probleme za koje se čini da dolaze sa godinama. Takođe pomaže da mišići ojačaju, a njihova jakost omogućava svakodnevne aktivnosti. Sve to pomaže da ne postanete ovisni o drugima. Ostanite aktivni, to može poboljšati život.
Aktivnosti kojima se ljudi bave kroz život, kada su radno aktivni, ponekad splasnu, dolaskom u stariju životnu dob. Aktivni ljudi koji se kroz radni vijek bave sportom, planinarenjam, šetnjama u prirodu ili bilo kojom drugom aktivnošću lako padnu u zaborav odlaskom u penziju. To ne treba biti slučaj, jer ona stara u zdravom tijelu zdrav duh, svakako vrijedi. Aktivnosti koje se izaberu u starijoj dobi ne moraju se pretjerati adrenalinom. To mogu biti male aktivnosti, hobiji i druženja, koja nas uveseljavaju, izmjenjuju iskustva i održavaju duh vedrim i zdravim. Nije bitno da li neko ko je u penziji pa se bavi pjevanjem u crkvenom horu, da li igra bingo, remi, da li je član književnog kluba, svi naučnici se slažu, da sudjelovanje u društvenim grupama poboljšavaju opšte zdravstveno stanje te produžava životni vijek.
Kada je mentalno zdravlje narušeno, javljaju se promjene u mišljenju, raspoloženju i ponašanju, osoba je često pesimistična na budućnost i nezadovoljna vlastitim životom te teško funkcioniše u svakodnevnom životu. Najčešći mentalni poremećaji koji se javljaju su depresivnost i anksioznost. Mentalno zdravlje je više od odsustva mentalne bolesti jer ono uključuje razne pozitivne i poželjne ishode i koncepte, kao što su npr. samopoštovanje, pozitivna slika o sebi, samoefikasnost, sreća, optimizam, otpornost, osjećaj stručnosti i kontrole, nada. Za mentalno zdravlje su izuzetno važni odnosi s drugim ljudima te sudjelovanje u društvenoj zajednici.
Fizičko i mentalno zdravlje su u vrlo kompleksnoj vezi. Fizičko zdravlje utiče na mentalno zdravlje jednako kao što mentalno zdravlje doprinosi tjelesnom zdravlju. Na primjer, kardiovaskularne bolesti mogu značajno pogoršati mentalno zdravlje te uticati na razvoj depresije. Istovremeno, depresija i osjećaj beznađa predstavljaju rizične faktore za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Sudjelovanje u raznim društvenim aktivnostima može pomoći u održavanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti i vještina kod pojedinaca starije životne dobi te poboljšati njihovo funkcionisanje na kognitivnom, emocionalnom i socijalnom nivou, smanjiti doživljavanje stresa i podstaknuti razvijanje strategija za suočavanjem sa stresnim situacijama, smanjiti osjećaj usamljenosti i tjeskobe, pozitivno uticati na tjelesno zdravlje i njihov osjećaj blagostanja, odnosno njihovo mentalno zdravlje. Ako se do sada niste bavlili rekreacijom, važno je da se uključite u grupe koje organizuju diplomirani rekreatori, jer oni znaju odrediti odgovarajući program prevencije/rehabilitacije, a uzimajući u obzir vaše zdravstveno stanje i mogućnosti.
Naš savjet je: Vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte.
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
