Zdravstvo

21 APR 2022
Autor:
Medicicom

Porodična medicina prije i tokom pandemije COVID-19

Služba porodične medicine (SPM) je najveća u JZU “Dom zdravlja” u Banjaluci, obuhvatajući 33 lokaliteta u gradskom, prigradskom i seoskom području Grada Banjaluka uz Edukativni centar porodične medicine (ECPM) Poliklinika sa 12 ambulanti koje koriste doktori na specijalizaciji iz porodične medicine. U SPM trenutno je zaposleno 126 ljekara i 199 medicinskih sestara, raspoređenih u 122 tima porodične medicine. 

Reforma primarne zdravstvene zaštite

Početkom devedesetih godina primarna zdravstvena zaštita (PZZ) zasnivala se na „dispanzerskom“ načinu rada, koji je kvalifikovan kao neefikasan i skup, pa su od 1996. godine počele pripreme za reformu PZZ, kada i Narodna skupština Republike Srpske usvaja neophodne zakonske akte. Strateškim planom za reformu i rekonstrukciju od 1997-2000. godine definisani su glavni pravci promjena u zdravstvenom sistemu, kada je težište tih promjena stavljeno na promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i uvođenju modela rada po principima porodične medicine. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1999. godine definisano je da je ambulanta porodične medicine osnovni oblik organizovanja primarne zdravstvene zaštite, a tim porodične medicine predstavlja prvu liniju kontakta i ulaska građana u sistem zdravstvene zaštite. Tim porodične medicine čine doktor medicine, koji ima edukaciju iz porodične medicine i dvije medicinske sestre. Građani slobodno biraju doktora na period od godinu dana, a nakon ovog perioda imaju mogućnost da promijene tim. U specifičnim okolnostima, građani mogu promijeniti tim porodične medicine i prije isteka perioda od godinu dana. Tim porodične medicine obezbjeđuje usluge iz domena primarne zdravstvene zaštite za 2000 registrovanih građana tokom 24 sata, za građane oba pola i svih starosnih grupa. Cilj reforme je povećanje uloge doktora porodične medicine u tretmanu najčešćih masovnih nezaraznih oboljenja, promociji zdravlja i prevenciji bolesti. Narodna skupština Republike Srpske je na svojoj sjednici od 26. jula 2002. godine usvojila Program zdravstvene politike i strategije za zdravlje u Republici Srpskoj do 2010.godine u kome je ocijenila da nezarazne bolesti predstavljaju najteži problem i da se taj problem ne rješava na način kako to postavljaju savremena medicina i praksa. U cilju rješavanja ovog problema, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je 2003. godine objavio Stručno uputstvo za otkrivanje i redukciju rizičnih faktora i rano otkrivanje oboljenja iz programa prevencije i kontrole nezaraznih bolesti u Republici Srpskoj. Ljekar porodične medicine je dobio najvažniju ulogu u svim oblicima preventivnog rada. Zdravstveno-promotivne mjere i mjere otkrivanja i redukcije rizičnih faktora (povišeni arterijski krvni pritisak, pušenje, gojaznost, povišene vrijednosti ukupnog holesterola i šećera u krvi) su u nadležnosti primarne zdravstvene zaštite, odnosno tima porodične medicine. Mjere ranog otkrivanja određenih malignih bolesti (rak grlića maternice, dojke, prostate i debelog crijeva i rektuma) organizuju i sprovode konsultativne službe domova zdravlja u saradnji sa Službom porodične medicine. Edukacija populacije o zdravim stilovima života u cilju očuvanja zdravlja, ali i edukacija pacijenata sa manifestnim bolestima u cilju zaustavljanja progresije bolesti i sprečavanja komplikacija su postale izuzetno važan segment rada tima porodične medicine. 

Reformski proces je obuhvatao nekoliko važnih segmenata od kojih su poseban značaj imali edukacija kadrova i obezbjeđenje adekvatnog prostora i opreme za rad timova porodične medicine. Edukacija je započela 1999. godine, kada je specijalizaciju započela prva generacija specijalizanata porodične medicine. Uz program specijalizacije 2002. godine, u cilju bržeg osposobljavanja kadra za rad po principima porodične medicine, uvedena je dvosemestralna edukacija za ljekare i medicinske sestre – Program dodatne edukacije iz porodične medicine (Program of Aditional Training - PAT). Sve edukacije su vršili treneri iz Queens Univerziteta iz Kingstona (Kanada). U periodu reforme su renovirani ili novoizgrađeni objekti ambulanti porodčne medicine i usklađeni sa novim sistemom rada. 

Rad tokom pandemije COVID-19

U martu 2020. godine potvrđen je prvi slučaj pacijenta inficiranog virusom SARS-CoV-2. Već 6.3.2020. godine u Domu zdravlja Banjaluka osnovana je prva ambulanta za akutne respiratorne infekcije (ARI). Tokom trajanja pandemije broj timova porodične medicine se prilagođavao aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, tako da je u periodu pogoršane epidemiološke situacije u ARI ambulantama bilo angažovano i po 15 timova porodične medicine dnevno. ARI ambulante su radile na lokaciji ECPM Poliklinika, a po potrebi su otvarane i ARI ambulante u naseljima Paprikovac, Starčevica i Dolac. U oktobru 2021. godine osnovana je COVID-19 ambulanta u naselju Dolac, koja je zbrinjavala COVID-19 pozitivne pacijente. U ovim ambulantama se broj angažovanih timova porodične medicine kretao između dva i sedam. Osim pružanja usluga ARI i COVID-19 pacijentima, timovi porodične medicine (TPM) su za vrijeme pandemije bili angažovani u procesu vakcinacije protiv COVID-19, pružali su pomoć u radu Higijensko-epidemiološke službe (HES), radili su u državnom karantinu u Studentskom domu “Nikola Tesla” i prostoru “Stara pulmologija”, a periodično i u državnom karantinu do njegovog zatvaranja početkom juna 2020. godine.

Obim i vrsta usluga, koju su pružali timovi porodične medicine tokom pandemije, je bio značajno izmijenjen. Fokus rada je bio na zbrinjavanju pacijenata sa suspektnom ili potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2 i procesu vakcinacije. Ovakva organizacija rada je dovela do toga da se broj osoblja u redovnom radu u ambulantama porodične medicine izmijenio. Rad na prevenciji bolesti i promociji zdravlja je bio skoro potpuno obustavljen, a smanjen je i obim usluga koji je pružan pacijentima sa hroničnim bolestima. Međutim, i pored nedostatka osoblja, zbog angažmana na radu oko pandemije, tokom cijelog perioda pacijenti su mogli da dobiju osnovne usluge od timova porodične medicine. Sve ambulante su radile, a samo u pojedinim ambulantama je zbog nedostatka osoblja rad bio redukovan. Sa dolaskom pandemije, timovi porodične medicine su morali da značajno izmijene svoj način rada; rad u zaštitnim opremama, liječenje pacijenata oboljelih od nove i nedovoljno poznate bolesti, uzimanje briseva za testiranje, monitoring i praćenje kovid pozitivnih pacijenata i njihovih kontakata, vođenje evidencije o oboljelima, vođenje bolovanja, stalno praćenje novih preporuka i usklađivanje rada sa njima i drugo. 

O značajnom angažmanu TPM tokom pandemije COVID-19 govore sljedeći podaci: 

U ARI ambulantama (ECPM Poliklinika) tokom 2020. godine urađen je najveći broj pregleda pacijenata sa akutnim respiratornim infekcijama (27.336), u ARI ambulanti Starčevica 1.194, u ARI ambulanti Dolac 626 pregleda, u ARI ambulantama na Paprikovcu/Petrićevcu 763 pregleda, a u kovid ambulanti Dolac 4.312 pregleda, odnosno u ARI/Covid ambulantama je tokom pandemije izazvane virusom korona ukupno u 2020. godini pregledano 34.231 pacijenata. 

Tokom 2021.godine u ARI ambulantama je pregledano 58.668 pacijenata, a bolnička uputnica je od ukupno pregledanih izdata za 3.598 pacijenata ili 6,13%.

U kovid ambulantama je u 2021. godini pregledano i liječeno 22.324 pacijenta sa potvrđenom infekcijom, pri čemu su pružene 36.543 usluge i izdato 1.457 (6,57%) bolničkih uputnica za pacijente koji su imali srednje tešku i tešku kliničku sliku i zahtijevali su liječenje u bolničkim uslovima. 

Na vakcinacijskom punktu, ali i u ambulantama porodične medicine, aplicirano je preko 100.000 doza vakcina protiv COVID-19 infekcije. 

Ovi podaci pokazuju da je najveći broj pacijenata, suspektnih ili pozitivnih na virus SARS-CoV-2 pregledan i liječen na nivou primarne zdravstvene zaštite, kod doktora porodične medicine. Ovo su većinom bili pacijenti sa blagim kliničkim slikama. Dobrom trijažom pacijenata, smanjen je pritisak na bolnički sektor, kada je na sekundarni nivo zdravstvene zaštite upućivano prosječno oko 5% od ukupnog broja pacijenata. Komparativno je manji procenat upućivanja na sekundarni nivo zdravstvene zaštite bio iz ARI nego iz kovid ambulanti. 

Tokom pandemije COVID-19 kao najznačajniji problemi u radu TPM detektovani su:

nedovoljan broj osoblja za obim poslova koji obavljaju (preopterećenost kadra),

veliki broj kurativnih pregleda onemogućio je obavljanje drugih dnevnih poslova timova (promocija zdravlja, prevencija bolesti, sistematski pregledi ili redovne kontrole pacijenata sa hroničnim bolestima),

slaba dostupnost konsultanata i dijagnostičkih procedura na sekundarnom i tercijarnom nivou, i

značajno veći obim administrativnih usluga.

Zaključak

Porodična medicina ima važnu ulogu tokom i nakon pandemije jer posjeduje: sve infrastrukturne podatke o faktorima rizika kod svojih pacijenata i podatke o rizičnim grupama, vrši monitoring pacijenata, obezbjeđuje njegu u skladu sa potrebama pacijenata, detektuje nove slučajeve COVID-19 infekcije i vrši trijažu pacijenata. Tokom pandemije rad timova porodične medicine je bio značajno izmijenjen. Ali, bez obzira na sve okolnosti, Služba porodične medicine Doma zdravlja u Banjaluci dala je i nadalje daje značajan dopirinos liječenju pacijenata tokom pandemije i odgovorila svim postavljenim zadacima u novim, vanrednim uslovima, uzrokovanim pandemijom COVID-19. 

Pripremila: prof. dr sc. med. Kosana Stanetić, primarijus, specijalista porodične medicine, načelnik Službe porodične medicine - JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci, Medicinski fakultet, Univerzitet u Banjaluci

 

Pogledajte galeriju

Naši partneri

Pročitajte još...

21 APR 2022 Autor: Medicicom

Uvodna reč