Intervju: Dr Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
Zdravstvo je „živ” - dinamičan sistem
U zdravstveni sistem Republike Srpske u proteklim godinama uložena su značajna sredstva i poboljšani uslovi rada i liječenja pacijenata. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dr Dragan Bogdanić, u intervjuu za „Medici.com” objašnjava kako je slika uslova u našim domovima zdravlja i bolnicama značajno izmijenjena, ali i da je zdravstvo “živ” - dinamičan sistem, koji traži neprestana ulaganja u objekte, opremu i kadar. Sa ministrom Bogdanićem razgovarali smo na temu mogućnosti dodatnog unapređenja zdravstvene zaštite za pacijente, ali i o izazovima sa kojima se susreću svi zaposleni u zdravstvu.
Ministre, kakvo je trenutno stanje kada je u pitanju zdravstvo Republike Srpske?
Rekao bih ne idealno, ali mnogo bolje nego prije deset godina. I dalje se suočavamo sa disparitetom između prihoda i rashoda, ali treba imati na umu da je zdravstvo neprofitabilna oblast. Pogrešna je teza da je zdravstvo besplatno. Ono jeste dostupno, i takvo mora i ostati, ali nikako nije besplatno. Veća odgovornost cjelokupnog društva, u tom smislu, je neophodna. Da svaki naš građanin zna da je, ako ne plati doprinose za zdravstvo, potencijalno, zakinuo zdravstvenog radnika, onemogućio nabavku lijekova ili santitetskog materijala i zaustavio mogućnost uvođenja novih lijekova, terapijskih procedura ili dijagnostike.
Međutim, uprkos tim izazovima, radilo se mnogo. Često kažem da, kao ministar, zaista imam privilegiju da u mom mandatu učestvujem u najznačajnijim investicijama u zdravstvu, koje se i u razvijenijim zemljama pokreću i realizuju jednom u vijeku. U skoro pet godina, koliko obavljam posao ministra zdravlja i socijalne zaštite, uloženo je oko 300 miliona konvertibilnih maraka. Sada, kada smo stvorili dobre uslove rada, dolazi vrijeme kada će se naši uspjesi mjeriti zadovoljstvom pacijenata i tu je na nama, radnicima u zdravstvu, najveći izazov. Pacijent se uvijek i u svakoj prilici mora staviti na prvo mjesto, a to podrazumijeva i mijenjanje svih nas i odnosa prema radu.
Ministre, koje aktivnosti biste izdvojili, odnosno šta je to što je urađeno za pacijente?
Nastojali smo da svakim danom idemo korak naprijed i nadam se da su naši pacijenti to i prepoznali. Daću vam samo neke primjere: 2004. godine imali smo samo 60 odsto osiguranog stanovništva, a sada oko 200.000 više osiguranika. Sada imamo više od 1.300 lijekova koji se mogu dobiti na recept, zdravstveno osiguranje sada finansira oko 30 skupih lijekova za liječenje više specifičnih hroničnih oboljenja, a broj obuhvaćenih oboljenja povećan za 166 odsto u odnosu na deset godina ranije. Osim toga, naši pacijenti sada mogu da biraju u kojoj bolnici će da se liječe, bez obzira na mjesto stanovanja, a zdravstvena knjižica vrijedi i u oko 90 privatnih specijalističkih ordinacija. Skoro 50 odsto osiguranika po nekom osnovu je oslobođeno plaćanja participacije itd.
Zdravstvo je i dalje veliko gradilište, dokle se stiglo sa izgradnjom Bolnice u Istočnom Sarajevu?
Gradnja ide odlično i svaki put kada tamo odem u to se i uvjerim. Bolnica u Istočnom Sarajevu sada poprima završne obrise i u planu nam je da je otvorimo na jesen i prve pacijente primimo u što kraćem roku. Projekat je “ključ u ruke” što podrazumijeva ne samo izgradnju objekta, nego doslovno kompletno opremanje bolnice od namještaja, medicinske opreme, vanjskog uređenja, saniteta, pa do posteljine.
Novi objekat će biti površine preko 10.000 kvadratnih metara, imaće 210 bolesničkih kreveta, a raspolagaće sa svim medicinskim specijalističkim službama, kao što su glavni operacioni blok sa dvije operacione sale, porodilište sa operacionom salom i porođajnim stolovima te urgentni blok sa operacionom salom, laboratorijom i biće funkcionalno uvezan sa dijagnostičkim centrom, opremljenim sa oko 20 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, ambulantama sa oko 20 specijalističkih konsultacija, dnevnom bolnicom i pratećim službama.
Biće to jedan savremen bolnički kompleks kakav građani sarajevsko-romanijske regije i zaslužuju.
Najavljeno je preseljenje svih hirurških klinika konačno pod jedan krov i to je ono što radnici UKC RS i građani dugo čekaju?
To je višedecenijsko ostvarenje sna za sve nas. Svi sa nestrpljenjem iščekujemo da Sjeverno krilo, u kojem će biti smještene hirurške klinike i Centralni medicinski blok, koji je stacionarni dio, profunkcionišu u punom kapacitetu. Osim uređenih objekata dobijamo savremenu medicinsku opremu i najbolje uslove za naše pacijente.
Nedavno ste predstavili i Projekat izgradnje nove bolnice u Doboju?
Nakon što se Vlada Republike Srpske upoznala sa informacijom o Projektu za projektovanje, izgradnju i opremanje nove bolnice u Doboju po principu „ključ u ruke“ i dala saglasnost, pokrenuli smo međunarodnu proceduru javne nabavke glavnog izvođača projekta.
Sva odjeljenja i službe bolnice su projektovani i proračunati po takozvanom PFP programu -prostorno funkcionalnom programu u skladu sa evropskim normama. Time su zadovoljeni svi zahtjevi moderne bolnice kao što je čisto – nečisto, propuštanje, kontrole, komunikacije, funkcionalne veze, socijalni aspekti, kontrola kvaliteta, hitnost i urgentnost, efikasnost, mjerenje usluga, nezavisni servisi itd.
Bilo je značajnijih ulaganja i kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita?
Za proteklih deset godina potpuno smo promijenili sliku primarne zdravstvene zaštite. U izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju objekata primarne zdarvstvene zaštite, kao i u medicinsku opremu, uloženo je oko 47 miliona maraka u 51 opštinu širom Republike Srpske.
Kroz Projekat „Jačanje zdravstvenog sektora“ od 2006. do 2018. godine u dvije faze ukupno je izgrađen ili rekonstruisan 121 objekat u okviru 47 domova zdravlja, sa 313 ambulanti porodične medicine.
Koje su po Vama najveće vrijednosti zdravstvenog sistema?
Ljudi su naša najveća vrijednost. Mnogo se ulagalo u opremu i objekte, a ono što nas u narednom periodu očekuje jeste jačanje medicinskog kadra i nastojanje da najbolje stručnjake, koje imamo, zadržimo na ovim prostorima i da damo šansu mladom kadru da pronađe svoje mjesto u zdravstvenom sistemu Republike Srpske. Povećanjem plata napravili smo mali, ali značajan korak, jer smo vodili odgovornu politiku i razmišljali o održivim rješenjima ne za mjesec ili dva, nego za godine koje dolaze. Medicinski radnici rade značajan, odgovoran i težak posao i upravo su oni, njihov entuzijazam, želja za učenjem i profesionalnim napretkom, generatori razvoja svakog zdravstvenog sistema, pa tako i našeg. U narednom periodu radićemo na poboljšanju materijalnog položaja radnika u zdravstvu.
Kakvi su planovi za budućnost i šta očekujete od toga kako će se kretati troškovi za zdravstvenu zaštitu?
Samo u protekle tri godine uvedeno oko 150 novih zdravstvenih usluga, a u ovoj godini planirano je da se uvede 40-ak novih zdravstvenih usluga. Riječ je visokosofisticiranim procedurama koje će se primjenjivati kod liječenja karcinoma prostate, onkoloških oboljenja sa bolnim koštanim metastazama, karcinoma štitne žlijezde i drugih teških onkoloških oboljenja. Riječ je o izuzetno skupim procedurama liječenja koje će Fond u potpunosti plaćati za oboljele od malignih bolesti. Takođe, osiguranicima će biti dostupna i usluga ugradnje karotidnog stenta koju nije radila nijedna naša zdravstvena ustanova. U oblasti grudne hirurgije uvode se najsavremenije operacione metode uz korišćenje VATS tehnologije (Video Assisted Thoracic Surgery). Uvođenjem ovih novih usluga iz nuklearne medicine, radiologije i grudne hirurgije Univerzitetski klinički centar RS postaće regionalni centar, budući da se neke od pomenutih usluga ne rade ni u zemljama regiona. Takođe, u zdravstveni sistem uvedene su brojne nove usluge i iz oblasti intenzivne medicine, stomatologije, infektologije, transfuziologije, oftalmologije, radioterapije i drugih oblasti.
Takođe, Fond zdravstvenog osiguranja odnedavno finansira i treći pokušaj vantjelesne oplodnje, a donesena je odluka da se nabavi i 25 insulinskih pumi za pacijente kojima je to neophodno, kao i odluka da svi oboljeli od rijetkih bolesti budu oslobođeni plaćanja participacije.
Sve ove nove procedure, uvođenje savremene dijagnostike i liječenja, zahtijevaju veće novčane izdatke, ali je taj pristup neophodan ukoliko želimo razvoj zdarvstvenog sistema. Fond će samo ove godine bolnicama doznačiti 15 miliona maraka više nego prošle. Potrošnja u zdravstvu je uslovljena i činjenicom da se, kao i druge zemlje, suočavamo sa starenjem stanovništva, povećanjem broja oboljelih, ali i, kao što sam ranije napomenuo, uvođenjem skupljih terapija i dijagnostike, odnosno povećavanjem prava za naše osiguranike. Vlada Republike Srpske u svoj prioritet stavlja zdravstveni sistem i izdašno pomaže, ali ne može sve biti samo na Vladi, već i na rukovodiocima svih zdravstvenih ustanova koji moraju naći načine da rad ustanova bude odgovoran i po mjeri pacijenata. Imamo značajne pomake u tom smislu, jer je poboljšana disciplina plaćanja doprinosa u zdravstvenim ustanovama i dokazali smo da se i sa ograničenim sredstvima, ali odgovornim upravljanjem, mogu postići rezultati.
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
