Izvor fotografije: https://hosbeg.com/
Ono što većina ljudi smatra jednim od najljepših prizora jeste pejzaž koji se oslikava na površini jezera. Uzrok toga je simetrija koja privlači ljudsko oko, te impresionira ljudski rod od postanka pa do danas. Upravo simetrija, balans i pokret u svakom smislu čine živa bića onim što oni zapravo i jesu. Najmanji dio ljudskog tijela djeluje sinhronizovano sa ostalim strukturama, baš kao mehanizam na satu. Zbog toga je od izuzetnog značaja voditi brigu o svim strukturama podjednako, jer samo jedna čestica može da nanese veliku promjenu u radu cijelog organizma.
Izvor fotografije: http://www.tokkoro.com/
Pravilan stav počinje od pravilnog oslonca i položaja stopala, prenosa težine, položaja karlice, a potom i položaja trupa, glave, vrata i gornjih ekstremiteta.
Jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice je lumbalni sindrom. Procjenjuje se da čak 80% odraslog stanovništva bar jednom tokom života osjeti bol u predjelu lumbalnog dijela kičmenog stuba. Uz pravilan i blagovremen tretman, simptomi se povlače, te se procjenjuje da kod samo 5% pacijenata bol postaje hroničnog karaktera.
Ukupna dužina kičmenog stuba iznosi 75 cm, a sačinjavaju ga kičmena moždina i nervi koji prenose informacije iz raznih dijelova tijela ka mozgu, i obratno. Kičmeni stub predstavlja izuzetno snažan nosač ukupne težine ljudskog tijela. Kod odrasle osobe, usljed uspravnog položaja, kičmeni stub ima izgled izduženog slova S i sastoji se od prirodnih krivina (u vratnom i slabinskom dijelu lordoza, a u grudnom i krsnom kifoza). Pokreti kičmenog stuba su pregibanje (anteflexio), opružanje (extenzio, retroflexio), bočno savijanje (lateroflexio) i uvrtanje (torsio).
Izvor fotografije:https://www.stylecraze.com/
Što je bolja prevencija, te informisanost i edukovanost građana, to je manji broj onih koji se javljaju sa dijagnozom lumbosakralnog bolnog sindroma. Pacijent treba da bude svjestan stanja u kom se nalazi, upoznat sa tokom liječenja i svojim mogućnostima, kao i ograničenjima. Neophodno ga je obučiti zaštitnim položajima i dati mu jasne, pravilne i precizne instrukcije, koje će da budu u skladu sa njegovim psihofizičkim mogućnostima razumijevanja i prihvatanja
Bol je prvi pokazatelj da nešto ne funkcioniše onako kako bi trebalo i prvi je „alarmni sistem“. Prema dužini trajanja dijelimo ga na akutni i hronični.
Izvor fotografije: https://dynamicpt.org/
Akutni bol traje kraće od 15 dana, a hronični može da traje duže od 6 mjeseci. Bol se može proširiti niz jedan od donjih ekstremiteta, pojačati pri kašljanju, kihanju, naprezanju ili istezanju. Pored bola javlja se ograničena pokretljivost, povišen tonus paravertebralnih mišića, a kod jako teških slučajeva, dolazi i do slabosti ili potpunog gubitka refleksa u donjem ekstremitetu.
Ukoliko se bol javi prije 20-te godine, treba uraditi etiološko ispitivanje, poslije 50-te treba isključiti mogućost postojanja malignih oboljenja, a nakon 70-te isključiti postojanje osteoporoze. Novija istraživanja idu u prilog tezi da je pokret smisao života te se ne savjetuje strogo mirovanje (sem u izuzetno teškim slučajevima, ograničeno na par dana), već treba započeti sa blagim fizičkim aktivnostima poput šetnje ili plivanja.
Zbog toga je najbitnije održavati pokretljivost i imati redovne fizičke aktivnosti. Usljed dugotrajnog i nepravilnog sjedenja, sve češće dolazi do narušavanja pravilog položaja kičmenog stuba. Uz pravilno dizanje, potrebno je obratiti pažnju i na način na koji sjedimo, kako podižemo teret, kako ustajemo iz kreveta, te uvijek se truditi da teret koji nosimo pravilno rasporedimo.
Izvor fotografije:http://galleytalk.me/
Ukoliko osoba dugo sjedi na radnom mjestu, potrebno je da na svakih 20 minuta ustane, prohoda, popije čašu vode i tek onda nastavi sa radom. Isto tako je preporučljivo da se rade vježbe shodno uslovima radnog prostora. Dovoljno bi bilo da se uradi par vježbi, prilagođenih za kancelariju, čime se ne utiče samo na skelet, nego i na cirkulaciju uopšteno. Pauza od samo par minuta povoljno utiče na mišiće, kosti, cirkulatorni sistem, kao i za oči (kojima je takođe nužno potrebna pauza od konstantnog gledanja u ekran). U savremenim kompanijama, sve više se uvodi pojam aktivnog odmora, gdje se za vrijeme pauze rade fizičke aktivnosti (vježbanje ili neki od sportova). Time se dobija više pozitivnih ishoda i za poslodavnca i za zaposlenog. Radi se na poboljšanju zdravalja zaposlenih, sto jednako proporcionalno dovodi do smanjenja dana bolovanja.
Izvor fotografije: http://estereoplata.com/
.png)
.jpg)
