Žene su joj se vijekovima divile jer je uspjevala osvojiti srca “nedostupnih” muškaraca. Poslije više od dvije hiljade godina, njeni recepti nadmašuju mnoge kozmetičke proizvode, i u kvaliteti i efikasnosti.
U Kleopatrino doba, ljudi su koristili čak 21 aromatično ulje da bi zaštitili kožu od sunca, liječili strije, bore i celulit… Povijest njege tijela nam otkriva neke od tretmana za uljepšavanje misteriozne Kleopatre i Egipćanki uopšte.
Tretman po kome je i dan danas poznata je Kleopatrina kupka od mlijeka. Zapravo, mlijeko je samo jedan od sastojaka ove bogate kupke. Čitavi bazeni ili kade, bili bi napunjeni toplom vodom i mlijekom.
Kleopatra je voljela aromatično cvijeće i eterična ulja, pa su često bili sastojaci njenih kupki. Originalan recept je izgubljen, ali se zna da je korišteno mlijeko magarca, koje je najviše voljela, no svrsi može poslužiti bilo koje mlijeko koje sadrži veliki postotak masnoće, jer pomaže suhoj i dehidriranoj koži.
Kiseline u mlijeku, posebno mliječne, uništavaju mrtve ćelije kože. A vitamin A i E daju odmoran izgled licu.
Egipćani su vjerovali da su lijepe žene blagoslovljene. Sjenila za oči, koje danas koristimo nastala su od različitih sastojaka. Nekada su se mljevene rude miješale sa pečenim bademom da bi se dobila smeđa boja sjene za oči. Ruda zelenog bakra (malahit) se usitnjavala i prosijavala kako bi se dobila zelena nijansa. Mirisni začin šafran, davao je žutu boju.
Kleopatrina sjenila nanosila su se na cijeli kapak. Današnji tuš za oči (prah od antimona) tada se nanosio zagrijanim štapićima. Egipćanke su njime uokviravale cijelo oko. Osim što je davalo lijep izgled očima, ujedno je i štitio od prejakog sunca i suhe klime.
Egipćani su vjerovali da su nenašminkane oči izložene zlu i zbog toga su se šminkali podjednako muškarci, žene i djeca.
Kleopatra je koristila podlogu za šminku na bazi voska. Ova masa je pravljena od životinjske masti i bijelog olova. Podlogu je nanosila na lice i vrat, što joj je davalo izgled veličanstvene statue. Obraze je sjenčila prahom od crvene gline, a usne je bojila mješavinom crvene gline, ljepljivog taloga crvenog vina i kupina.
Nezaobilazni sastojak Kleopatrinih kupki, tretmana za kosu i lice, bio je med. Sposobnost kože da ostane hidrirana je važan faktor u održavanju mekoće, elastičnosti i vitkosti. Kako koža stari ili se izlaže vanjskim utjecajima gubi sposobnost zadržavanja vode, postaje suha i javljaju se bore. Med pak privlači i zadržava vodu i zato je prirodna osnova za raznovrsne hidratantne proizvode uključujući losione za čišćenje, kreme, šampone i balzame…
Za rituale ljepote Kleopatra je obilno upotrebljavala zlato s latinskim imenom Aurum te je spavala sa zlatnom maskom na licu da bi održala vječnu mladost, potpuni ugođaj i sreću.
Tokom svih ovih vijekova unazad, mnogo se nagađalo o njezinoj ljepoti i šarmu. Prema nekim opisima bila je vrlo lijepa. Cezar ju je upoznavao kada je bila još uvijek vrlo mlada, svega 21. godinu, te je bila još uvijek vrlo neiskusna u aferama, no kada je išla u posjetu Marku Antoniju, bila je u dobi kada žena dosegne svoju najveću ljepotu.
U drugim opisima rečeno je da Kleopatra nije bila ljepotica, no da je privlačila svojim šarmom i ljepotom izražavanja i ljupkim manirima. Drugi su ju opisivali i kao ljepoticu koja je osvajala svojim šarmom.
.png)
.jpg)
