The Lancet Countdown 2017 izvještaj, o zdravlju i klimatskim promjenama, pod nazivom ‘’Od 25 godina stagnacije do globalne transformacije u javnom zdravstvu’’ prati napredak u sektoru zdravlja i klimatskim promjenama i objavljen je zahvaljujući podacima nezavisne analize. Ovaj izvještaj se bavi uticajem klimatskih promjena na zdravlje čovjeka i implemnatcijom Pariškog sporazuma. The Lancet Countdown izvještaj predstavlja saradnju između 24 akademske i inter-vladine institucije smještene na svim kontinetima zastupajući stavove različitih naučnih disciplina.
Ključni statistički podaci koji su prezentovani u ovom izvještaju kažu da :
1) 125 miliona osoba u kategoriji osjetljivih populacija je bilo izloženo toplotnom talasu između 2000. i 2016. godine. Na osnovu ranijih podataka, ova činjenica govori da dodatnih 1 milion stanovnika može očekivati izloženost toplotnom talasu do 2040. godine,
2) globalno, 87% gradova koji su bili uvršteni u analizu Svjetske zdravstvene organizacije o zagađenju vazduha govori da oko milijardu ljudi je bilo izloženo nezdravom nivou čestičnog zagađenja (PM 2.5),
3) pothranjenost je identifikovana kao najveći rezultat uticaja klimatskih promjena na zdravlje čovjeka u 21. vijeku. Klimatske promjene uticale su na pad od 6% u ukupnoj globalnoj proizvodnji žitarica i 10% u proizvodnji riže zahvaljujući povećanju globalne temperature za jedan stepen celzijus,
4) više od milijardu ljudi će biti prinuđeno da migrira u narednih devedeset godina zbog podizanja nivoa mora uzrokovanog topljenjem glečera, ukoliko se ne preduzmu mjere opreza,
5) prosječan pad produktivnosti poljoprivrednih radnika od 5.3% desio se na globalnom nivou, sa dramatičnim padom od 2% između 2015. i 2016. godine. i to kao rezultat porasta temperature vazduha. Ovaj trend ugrožava život i sposobnost poljoprivrednika koji rade kako bi izdržavali njihove porodice i sebe,
6) od 2000. godine desilo se povećanje vodenih katastrofa od 46%. Tokom 2016. godine zabilježen je ekonomski gubitak u iznosu od 126 milijardi američkih dolara uslijed nastanka klimatskih promjena. U zemljama sa niskim nacionalnim doprinosom 99% gubitaka nije osigurano,
7) Od 1990. godine desilo se povećanje od 3% i 5.9% nivoa vjerovatnosti transmisije Dengue virusa za dvije vrste komaraca. Procjenjuje se da će se svake godine desiti povećanje od 50 do 100 miliona broja novih slučajeva Dengue virusa što će dovesti do najvišeg rasta širenja bolesti globalno.
Posljedice klimatskih promjena
Posljedice klimatskih promjena najviše utiču na zdravlje osjetljivih populacija i ljudi smještenih u zemljama sa niskim i srednjim nacionalnim doprinosom. Dodavanjem socijalnih i ekoloških faktora u analizu, a koji su podloga dobrom zdravlju, pokazuju zapravo da klimatske promjene danas podstiču pojavu socijalnih, ekonomskih i demografskih nejednaskosti koje se u konačnici održavaju na sve populacije širom svijeta. Takođe, podaci dobijeni kroz projekat Carbon Disclosure Project 2016 pokazuju da je u svijetu 449 gradova, od toga 56 gradova članica Evropske Unije, izvršilo analizu o procjeni štetnosti uticaja klimatskih promjena. Poznato je da 55% od ukupnog broja svjetske populacije živi u gradovima, gdje su uglavnom smješteni glavni zdravstveni centri, te da su te iste urbane zone za stanovanje pod povećanim rizikom uticaja klimatskih promjena po zdravlje čovjeka.
Pariški sporazum ratifikovan je od strane 153 članice Ujedinjene okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC), od ukupnih 197, što zapravo pokriva 87.4% od ukupne emisije štetnih gasova u zemljinu atmosferu. Sporazumom su definisana ambiciozna obećanja o smanjenju emisije štetnih gasova i ograničenje klimatskih promjena znatno ispod globalnog prosječnog porasta temperature od 2°C , a ciljajući da globalno povećanje temperature bude ograničeno do maksimum 1.5°C.
Zaključci The Lancet izvještaja
Tri glavna zaključka The Lancet izvještaja su da:
1) zdravstveni problemi nastali uslijed klimatskih promjena su nedvosmisleni, apotencijalno su i nepovratni – utiču na zdravlje svih populacija širom svijeta,
2) nerješavanje problema klimatskih promjena u posljednjih 25 godina ugrozilo je ljudski život i resurse za život i
3) tokom proteklih pet godina je primjećena povećana međusektorska saradnja, a u 2017. godini zdravstvena zajednica je definisala ciljeve sa željom da se iskoristi sav potencijal za uneprijeđenje javnog zdravlja.
Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i životnu sredinu za region Balkana iz Alijanse za zdravlje i okolinu (HEAL) sa sedištem u Briselu
Smrtonosni ishodi izazvani vremenskim katastrofama
Podaci i analiza prikazani u The Lancet izvještaju obuhvataju raznovrsne teme od smrtonosnosnih ishoda izazvanih katastrofama vezanih uz vremenske neprilike do potpunog zatvaranja termoelektrana na ugalj. Izvještaj se bavi indikatorima za praćenje zdravstvenih efekata klimatskih promjena i opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Izvještaj otkriva da su indikatori klimatskih promjena bili jasni već nekoliko godina ali uticaj klimatskih promjena na zdravlje je daleko lošije bio obuhvaćen u dosadašnjim analizama. Sveukupno, trendovi koji su prikazani u ovom izvještaju ukazuju na duboku zabrinutost, ističući neposredne zdravstvene prijetnje od klimatskih promjena i relativnu neaktivnost zajednice koja se vidi u svim dijelovima svijeta u protekla dve decenije.
Klimi je potrebna hitna pažnja
''Klimi je potrebna je hitna pažnja i preduzimanje akcije za dobrobit i zaštitu javnog zdravlja.“ kaže Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i životnu sredinu za region Balkana iz Alijanse za zdravlje i okolinu (HEAL) sa sedištem u Briselu, u Belgiji. „Imamo rešenja – kao što je zamena uglja obnovljivim izvorima energije. Izazov je da se stvori politička volja da se ona primeni radi boljeg zdravlja.”
.png)
.jpg)
