Iz intervjua s prof. dr Rankom Škrbićem
Neće nas spasiti respiratori, već socijalna distanca
Mjere koje su preduzeli organi vlasti u Republici Srpskoj dali su željeni efekat, tako da se širenje virusa korona kod nas uspjelo zadržati na linearnom trendu, bez naglog eksponencijalnog rasta broja oboljelih i sa povećanom samosviješću kod ljudi - poručio je ovo dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci i bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić u razgovoru za Srpski radio Čikago.
On je istakao da velike zasluge za poprilično zadovoljavajuće stanje u Republici Srpskoj, u poređenju sa drugim zemljama regiona, pripisujemo striktnim mjerama prevencije.
- Mislim da se dosta vremena gubi na spekulisanje o tome ko je kriv za pojavu virusa korona i da iza svega stoji neka globalna zavjera. Ono što je činjenica jeste da su sa ovom pošasti suočene sve zemlje, uključujući i najrazvijenije zemlje zapadne hemisfere, počev od razvijenih evropskih zemalja, dalekog istoka, pa sve do SAD. Uzroke tako brzom širenju virusa i nespremnosti zdravstvenih sistema da odgovore na epidemiju možemo tražiti u logičnim razlozima kao što su tipovi zdravstvenog sistema, postojanje primarne zdravstvene zaštite i javnog zdravstva - rekao je Škrbić.
Ističe da su zapadna medicina i zdravstveni stratezi tih zemalja, uključujući prije svih SAD i Evropu, kao lideri u razvoju novih tehnologija i novih principa liječenja, smatrali da više neće biti suočeni sa epidemijama i zaraznim bolestima te da je Španska gripa od prije jednog vijeka bio poslednji takav oblik pandemije.
- Zapad je svu koncepciju medicine bazirao na bolničkom sektoru, s naglaskom na privatni sektor i privatna osiguranja, na rješavanju složenih operacija, složeneih oboljenja zasnovaih na savremenim trendovima i tehnologijama kao što su mikrohirurgija, transplantacija, genska terapija, liječenje karcinoma, dijabetesa i slično. Svi ovi tehnološki napreci su važni i bitni, međutim, upravo te zemlje su sada u problemu i na udaru jer nisu očekivale da jedan mali virus može da sruši zdravstvene sisteme i da zaustavi život.
Škrbić navodi da sada postaje jasno da su mjere prevencije, lične zaštite, socijalnog distanciranja i preporuke epidemiologa važnije od tehnologije i bogatstva.
- Na zapadu se čak postavljalo pitanje da li je epidemiologija kao nauka, posebno epidemiologija zaraznih bolesti, uopšte potrebna. Za razliku od tih zemalja, naše zemlje sa prostora bivše Јugoslavije, kao i druge zemlje tzv. Istočnog ili socijalističkog bloka su dosta pažnje posvećivale primarnoj zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu. Danas se pokazalo da su se te zemlje, koje su imale dobro organizovanu primarnu zdravstvenu zaštitu, daleko bolje suočavale sa epidemijom i daleko bolje danas savladavaju teškoće i izazove sa corona virusom - rekao je Škrbić.
On dodaje da su različiti zdravstveni sistemi u svijetu, shodno nivou tehnološkog razvoja, na različite načine odreagovali na pojavu novog virusa, a da se brza reakcija institucija iz Republike Srpske pokazala, bar za sada, kao izuzetno dobar mehanizam odbrane.
- Pandemija virusa korona je proglašena 11. marta, a mi u Republici Srpskoj smo već 10. marta bili upalili crveni alarm. Početkom marta, tačnije 5. marta, smo imali prvooboljelog, dan nakon toga smo imali dva nova slučaja i već kada je bilo jasno da Italija ulazi u sumorne i crne prognoze mi smo brzo odreagovali. Dijelom se smatram i odgovornim jer sam zajedno sa nekoliko kolega epidemiologa i infektologa alarmirao zdravstvene vlasti i odgovorne ljude u Vladi, da bi već 10. marta Vlada izdala upozorenje i donijela odluku da se zatvaraju škole i sva javna okupljanja, otkazuju sve konferencije, susreti, takmičenja - rekao je Škrbić.
Podsjeća da su od tada krenule drastične mjere u cijeloj Republici Srpskoj, pogotovo u Banjaluci u kojoj je od početka bio najveći broj zaraženih.
- U ovom trenutku smo, zahvaljujući tim mjerama, na prilično dobrim brojkama, a ono što je posebno važno da držimo linearni trend, a to znači da nema geometrijske progresije, već idemo postepeno. To znači, da su ove mjere uspjele da zadrže da se broj zaraženih na dnevnoj osnovi kreće od 10 do 20 od ukupnog broja testiranih, a što je sa stanovišta kontrole procesa izuzetno dobro - dodaje Škrbić.
Komentarišući spremnost zdravstvenog sistema Republike Srpske za jedan ovakav izazov, Škrbić ističe da je slično iskustvo narod na ovom području preživio tokom ratnih godina, a da su značajne količine zaštitne opreme i respiratora nabavljane tokom prethodne epidemije H1N1 gripa iz 2009. godine koja je takođe prijetila da zahvati cijeli svijet.
- Nijedan zdravstveni sistem nije, niti može biti spreman na jedan ovakav izazov. I pored činjenice da su sve zapadne zemlje, uključujući i sve nas u Evropi, gledajući šta se dešava sa epidemijom i mjerama koje preduzima Kina, imale dva mjeseca vremena da se adekvatno pripreme za epidemiju, niko to nije shvatao ozbiljno i niko se nije pripremio. No, ipak se desilo i to za neke zemlje kao što su Italija, Španija, Velika Britanija, a sad i SAD, u najgorem obliku gdje gledamo da epidemija svakodnevno odnosi na stotine života. Bogatstvo i savremeno opremljene bolnice im nisu pomogle - naglasio je Škrbić.
- Ono što je za nas u ovom trenutku donekle olakšavajuća okolnost je činjenica da smo mi 90-ih prošli kroz rat i da smo kroz ratnu medicinu shvatili šta znači nemati u ratnim uslovima. Ovo što nam se sada dešava je slično ratnim uslovima i za nas predstavlja nešto što smo već vidjeli i doživjeli i nije toliko veliki šok kao za neke druge zemlje koje nisu imale takve vrste iskustva. I pored toga, niko nije bio u prilici da se adekvatno pripremi za dolazak jednog ovakvog potpuno novog izazova, kao što je epidemija svjetskih razmjera.
Ljudi se nekako osjećaju sigurnije kada imamo respiratore, međutim, neće nas respiratori spasiti, jer kad dođemo u situaciju da nam treba respirator, znači da je bolest u odmakloj i veoma kritičnoj fazi i da nam još jedino preostaje nada u respiratore kao vještačka pluća koja dišu za nas, a tad je već kasno jer samo mali procenat ljudi ozdravi na respiratorima. Naprotiv, spasiće nas nešto jednostavno i daleko jeftinije; spasiće nas socijalna distanca, odgovornost, nošenje maski, pranje ruku, izbjegavanje druženja i kontakata, jer samo tako možemo spriječiti brzi prenos virusa s jedne na drugu osobu - istakao je prof. Škrbić.
Kao stručnjak iz oblasti farmakologije, Škrbić je kazao da vakcinu za bolest COVID-19 možemo očekivati krajem ove i početkom naredne godine. Naučnici cijelog svijeta, svih država, su se udružili u razmjeni informacija i iskustava kako bi iznašli najoptimalnije lijekove i principe.
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
