Ljekar koji uliva povjerenje
Istovremena operacija oba koljena
Oko tri decenije prof. dr sc. med. Zoran Popović, ortopedski hirurg, radi operacije oba koljena, ugradnju endoproteza, istovremeno. Većina ortopedskih hirurga prvo operišu jedno pa, nakon određenog vremena, drugo koljeno. Pacijentima dr Popović uliva povjerenje, daje ohrabrenje da je skoro nemoguće, ipak, moguće i na kraju, što je najvažnije, operacijom odstranjuje bol u koljenima koji je za neke pacijente bio višegodišnji nepoželjni saputnik u životu.
Živjeti godinama sa bolom u koljenima apsolutno nije lako. Uz ograničene pokrete, bolovi otežavaju i limitiraju osobe da obavljaju aktivnosti kao što je penjanje uz stepenice, hodanje… Svaki pokret praćen je bolovima različitih intenziteta.
Dan nakon operacije oba koljena pacijent staje na noge i pravi nekoliko koraka uz pomagala i preporuke fizioterapeuta.
Profesore, slovite za eksperta u ortopedskoj hirurgiji. Jedan ste od rijetkih, a možda i jedini ortoped hirurg na balkanskim prostorima koji radi istovremeno artroplastiku oba koljena. Zašto ste uveli takvu praksu?
- Operaciju ugradnje endoproteza oba koljena u jednom aktu radim od 1997. godine. Sve je počelo za vrijeme mog prvog školovanja u SAD, “The Lousville Institute for Joint replacement and arthroplasty foundation Kentucky”. Radio sam i prije toga operaciju ugradnje proteza koljena u VMA jer smo i tu imali uvijek veoma dobru školu. Međutim, kada sam došao na pomenuto školovanje dobio sam i licencu za rad od “Kentucky Board for Medical licencure” i to mi je omogućilo da izvodim operacije u SAD. Tu sam prvi put vidio proceduru ugradnje oba koljena u jednom aktu i potpuno sam njome ovladao. Dakle, ovo je rezultat škole koju sam prošao, nisam samostalno uveo ovu proceduru u standardnu praksu na našim prostorima. Radi se o potpuno priznatoj proceduri koja značajno unapređuje ovu vrstu hirurgije i treba je primijeniti kada je indikovano da se to uradi. Postoje brojne studije u SAD koje definišu ovu vrstu hirurgije. Preporučujem da se ta škola prihvati i u našoj regiji.
Usavršavali ste ste u Americi, na VMA. Kada ste uradili prvu operaciju “zamjene” koljena, koliko operacija uradite na godišnjem nivou, koliko godina je imao najmlađi pacijent?
- Imao sam tri ključna školovanja u SAD. Prvo je navedeno u Lousville, Kentucky. Drugo je bilo u “Rush Presbyterian Hospital Chicago” a treće u bolnici “Montefiore” u gradu New York. Odličnu komunikaciju i edukaciju sam imao i u “Endo” klinici u Hamburgu, kao i u bolnici u Ulmu. Nakon edukacije u gradu Chicago, 2005. godine, uveo sam u svoju praksu i istovremenu artroplastiku oba kuka u jednom aktu, kada je to indikovano.
Mislim da sam prvu operaciju vještačkog koljena uradio početkom devedesetih godina u VMA i imao sam već određeno iskustvo na tom polju kada sam otišao na prvu edukaciju. Godišnje uradim mnogo operacija.
Postoji li limit kad je u pitanju životna dob pacijenta za operaciju koljena?
- Ne postoji starosni limit za ovu hirurgiju kada su ljudi u zrelom životnom dobu, postoje samo pravilne indikacije. Operisao sam i pacijente u trećoj deceniji života, nekoliko slučajeva, kada je bilo indikovano.
Kada poredite početke u ortopedskoj hirurhiji koljena i danas, koliko je medicina napredovala - koja su poboljšanjai za pacijente?
- Što se tiče same procedure, može se reći da je posljednje 3-4 decenije postavljen veoma visok standard i u tehnološkom smislu i u samoj hirurškoj tehnici pri čemu navodim i kompjuterski asistirane procedure koje sam uveo nakon edukacije u Cirihu i Ulmu 2007. godine.
Kada se preporučuje ortopedska hirurgija koljena?
- Postoje veoma jasne indikacije za ovu vrstu hirurgije i to je veoma dobro definisano.
Kakve su prognoze, uspješnost totalne artroplastike koljena kod pacijenata koji imaju dijagnostikovan reumatoidni artritis?
- Kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom je moguća nešto veća učestalost neželjenih efekata, ali su i kod njih rezultati veoma dobri. Potpuno im preokreće kvalitet života na bolje.
Može li pacijent da “zakasni” za operaciju? Kada?
- Nema tu kašnjenja ili ranih indikacija. Potrebno je samo slijediti instrukcije struke i slušati savjete ljekara. Odluke se ne donose naprečac, nego uvijek nakon kompletne elaboracije stanja pacijenta.
Koliko je pacijent u riziku nakon operacije?
- Ovo je procedura koja zahtijeva, pored standardne dijagnostike, i adekvatnu preoperativnu pripremu, koja je neizostavna, i pacijenti to prolaze u skladu sa protokolima u svim ustanovama. Učestalost glavnih komplikacija je manja od 1% što je prihvatljivo i tako je širom svijeta.
Koje komplikacije mogu da nastanu u postoperativnom periodu?
- Ne volim da pričam o komplikacijama kao ni moje kolege jer su one zaista rijetke i do 1%, ali kome se dese to je za njega 100%. Jednostavno, to nije za dominantnu raspravu jer svi se trudimo da ih izbjegnemo koliko god je moguće. Govorim o eventualnoj infekciji, dubokoj venskoj trombozi, emboliji pluća, ali prevencija ovoga podrazumijeva primjenu terapije po protokolu što smanjuje vjerovatnoću komplikacije ispod 1%. To zaista nije značajno.
U čemu je razlika ukoliko govorimo o operaciji nakon povrede ili usljed RA?
- Operacije su posljedica artroze koljena, gonartroze, kako je nazivano, ali zbog određenih promjena na kostima i mekim tkivima kod RA imamo nešto veće mogućnosti komplikacija intra ili postoperativno.
Koliko može da traje rehabilitacij, u prvoj, odnosno drugoj okolnosti?
- Rehabilitacija, odnosno kompletan oporavak je kod kasnijih stadijuma RA duža i otežana sa nešto slabijim defnitivnim funkcionalnim ishodom ali, u svakom slučaju, omogućava dobru funkciju koljena.
Koje proteze predlažete?
- Što se tiče proteza koje predlažem, mogu reći da je danas tehnološki nivo tzv. implantata izuzetno visok širom svijeta, postoji odlična komunikacija između referentnih ustanova iz ove oblasti širom svijeta i veoma kvalitetni stručni skupovi koji omogućuju potrebnu razmjenu informacija. Škola kojoj pripadate uglavnom vas opredjeljuje koju vrstu implantata koristite, ali je mnogo značajniji kvalitet urađene hirurgije jer od toga zavisi ishod operacije i kvalitet postoperativnog oporavka.
Imate dugogodišnje i bogato stručno iskustvo - šta biste preporučili pacijentima?
- Pacijentima savjetujem da se rukovode prema uputstvima koja dobijaju od ortopeda.
Razgovor vodila: Biljana Dabić, glavni i odgovorni urednik, “Primorski portal”
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
