Razgovor sa prof. dr Dragom Nedićem
Ovaj simpozijum ima važan cilj, a to je cjeloživotno učenje
Razgovor vodili i prilog pripremili: Darijo Mirović i Marko Radoš
Profesore Nediću, zanima nas unapređenje veterine u Republici Srpskoj?
Nama je bilo najvažnije da uvijek činimo određene stvari koje će unaprijediti kvalitet rada i usluga koje veterinarska služba pruža građanima, vlasnicima životinja, prehrambenoj industriji, potrošačima. U svakom segmentu nastojimo da nađemo najbolja rješenja, koja bi bila od koristi za sve. Treba shvatiti da je veterinarska medicina kao i humana medicina, to su regulisane profesije od kojih se zahtijeva cijelo životno učenje. Mi stalno moramo da unosimo nova znanja, ako su u pitanju novi patogeni koji prijete zdravlju ljudi ili životinja, patogeni koji ugrožavaju bezbjednost hrane ili ako pogledamo sve ukupno, nama je jako važno da tim unapređenjem kvaliteta, zajedno sa humanom medicinom, djelujemo u konceptu javnog zdravlja.
To znači, da zajedno i humana i veterinarska medicina u životnoj sredini svuda, tamo gdje obavljaju određeni posao, doprinose opštem boljitku. To bi trebalo da znači da mi zajedno suzbijamo zoonoze, zoonozne bolesti, a dvije trećine bolesti pripada zoonozama, zajedničke ljudima i životinjama. Zatim, da sprečavamo patogene koji dolaze preko hrane, ili patogene koji dolaze iz životne sredine. Svjedoci smo toga da je antimikrobna rezistencija izuzetno prisutna kao problem, generalno čovječanstva, i mi mislimo da je to jedan od problema koji će da nas dugo prati. Tehnologija teško stiže sposobnost mikroorganizama, koji se u prirodi vrlo brzo snalaze, postaju otporni na određene antimikrobne preparate i mi dolazimo u situaciju da su nam život i zdravlje ljudi ugroženi patogenima, a da mi nemamo adekvatni preparat zato što je nekvalitetnom, neadekvatnom ili neodgovornom upotrebom antimikrobnih preparata, dakle antibiotika, došlo do toga da su bakterije postale otporne.
Mi svi zajedno radimo na tome, zato što ti patogeni kruže između ljudi i životinja u životnoj sredini i zajedno ugrožavaju sve. Takođe, važno je da mi u radu u maloj praksi, brinemo o zdravlju kućnih ljubimaca koji su u kohabitaciji, u porodičnim domaćinstvima zajedno s ljudima i nose svu svoju patologiju zajedno sa sobom.
Kad su u pitanju velike životinje, farmske, životinje ekonomske kategorije, nama je jako važno da budemo efikasna služba koja ljudima omogućava da životinje drže zdrave, reproduktivno i proizvodno sposobne, tako da ti ljudi budu zadovoljni sa zdravljem svojih životinja i ostvare određene dobiti od toga. Znači da životinje proizvode mlijeko, jaja, meso i da veterinarska služba brine o tome, a da pri tome potrošač bude bezbjedan, da taj proizvod neće da ugrozi njega.
Dakle, kad pogledamo profesiju veterinara, to je kompleksna situacija koja ima veoma značajnu ulogu, generalno, u svakoj državi i zbog toga mi zajedno sa humanom medicinom i ljudima iz zaštite životne sredine, nastojimo da uvežemo čitav taj koncept javnog zdravlja sa svih nivoa i da damo doprinos opštem boljem stanju u društvu.
Šta mislite o ovom Simpozijumu?
Kad su u pitanju skupovi kao što je ovaj simpozijum, trenutno u Beogradu, kao i svi drugi simpozijumi, oni imaju taj cilj cjeloživotnog učenja, dakle, da ljudi koji se bave određenom oblašću imaju priliku da na određene teme dođu i čuju šta su inovacije, da ih primijene i prodiskutuju, da razmijene iskustva s ljudima koji se bave tom problematikom. Mislimo da je vrlodobro, da ima što više edukacija, što više prilika i da unapređujemo kvalitet našeg rada zahvaljući tome.
Kakva je veterinarska situacija u Republici Srpskoj?
Ono što nas obavezuje je da stalno pratimo određena zbivanja u okruženju da bismo mogli da budemo efikasniji. Pored ovoga što smo rekli da na domaćem prostoru moramo da pratimo i suzbijamo određene bolesti, kod ljudi i životinja, u hrani, u životnoj sredini, isto tako moramo da pratimo okruženje koje može da ugrozi našu situaciju.To su različite bolesti, koje ugrožavaju samo životinje pa utiču na ekonomiju zemlje. Recimo, kad je u u pitanju afrička kuga svinja, u pojedinim državama je bilo pada i do deset odsto BDP-a. To je zbog pojave afričke kuge svinja, koja nije zoonoza, ne ugrožava ljude, ali uveliko može da ugrozi ekonomiju države.
U Republici Srpskoj, recimo, bilo je 25 miliona maraka štete zbog afričke kuge svinja.To je ogromna šteta, da ne govorim o drugim zemljama gde je bila ta bolest. Nama je sada prijeteća situacija pojava slinavke i šapa koja se pojavila u Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj koja vrlo lako može da se prenese i nosi sa sobom ogromne ekonomske štete.
Ali tu su i zoonoze kao što je avijarna influenca, koja u Zapadnoj Evropi već duže vrijeme stalno kruži. Mi smo imali jedan slučaj nedavno u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj i to je uspješno sanirano. Ali to ne samo da ugrožava zdravlje ljudi već ugrožava i ekonomiju jer onda staje izvoz, ljudi ne konzumiraju proizvod jer postoji veliki rizik. Znači mi se borimo da prateći to okruženje, nastojimo da određene bolesti suzbijemo i da spriječimo da se one pojave i to je, naravno, sa svim ostalim službama vrlo važno. Nama je važno da svi ostali djeluju kad je u pitanju suzbijanje određenih bolesti da ih spriječimo da se pojave u našem okruženju.
Kako vidite budućnost veterine?
Ono što mi možemo da kažemo da smo potpuno svjesni toga da profesija veterinara treba da bude povezana s profesijom u okruženju. Mi imamo odlične primjere saradnje, kad je u pitanju razmjena informacija, zajednički skupovi, razgovori nemaju granica kao na ovom simpozijumu. Mi u čitavom regionu izuzetno dobro sarađujemo, s druge strane, ovaj simpozijum doprinosi da otkrijemo koje su to novine, koji su to novi preparati, koja su to najbolja iskustva, kako razvijati dijagnostički sistem, laboratorije, koje preparate da koristimo a da ne dođe do sprečavanja razmjene životinja i proizvoda životinjskog porijekla zato što je neko upotrijebio nešto što je u drugoj državi spriječeno. Mi ujednačavamo standarde, posebno prateći međunarodne standarde i standarde Evropske unije, pa onda nastojimo da svi zajedno ujednačimo standarde kako bismo omogućili promet životinja i roba životinjskog porijekla između tih granica. To je naša uloga, jer mi potpisujemo sertifikate, mi garantujemo da to može preći u drugu zemlju a, s druge strane, služba u drugoj državi garantuje da je to došlo iz kompetentne službe iz druge zemlje. Dakle, naša saradnja je izuzetno važna u tom pogledu kako sa zdravstvenog, tako i ekonomskog aspekta.
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
