Otvorena pitanja i odgovori
Vakcine protiv COVID - 19
Vakcine protiv COVID -19 koje se počinju davati u regionu ili na koje računamo, a još nisu prošle registraciju i odobrenja, variraju od mRNA (iRNK), preko adenovirusnih (vektorskih) do inaktiviranih (mrtvih) vakcina. Pokušava se i s razvojem rekombinantnih vakcina koje bi se zasnivale na Spike proteinu virusa SARS-CoV-2.
Služba za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske odgovara na otvorena, aktuelna pitanja u vezi s vakcinama protiv COVID -19
Postoji li vakcina protiv COVID - 19?
Da. Postoji nekoliko vrsta vakcina protiv COVID - 19, s čijom se primjenom počelo u nekoliko država svijeta. Vjerovatno je da će u budućnosti regulatornim organima biti dostavljeni zahtjevi za odobravanje i vakcina drugih proizvođača. Trenutno se u procesu razvoja nalazi veći broj vakcina protiv COVID - 19 koje su potencijalni kandidati.
Zbog bezbjednosti i djelotvornosti vakcine, ona mora biti proizvedena i distribuisana u skladu sa strogim standardima. Svjetska zdravstvena organizacija sarađuje sa partnerima iz cijelog svijeta na koordinaciji ključnih koraka u ovom procesu, uključujući i obezbjeđivanje pravičnog pristupa sigurnim i efikasnim vakcinama protiv COVID -19 za nekoliko milijardi ljudi kojima će biti potrebne.
Da li vakcine protiv COVID - 19 obezbjeđuju dugotrajnu zaštitu?
Još je suviše rano reći da li vakcine protiv pandemije COVID - 19 obezbjeđuju dugotrajnu zaštitu. Odgovor na ovo pitanje zahtijeva dalje istraživanje. Međutim, podaci ohrabruju pošto ukazuju na to da većina osoba koje se oporave od COVID - 19 imaju imunološku reakciju koja obezbjeđuje zaštitu od ponovne infekcije barem neko vrijeme - iako se još ispituje kolika je ta zaštita i koliko traje. Za većinu vakcina protiv COVID - 19 koje su dostupne ili u fazi testiranja predviđen je režim sa dvije doze.
Koliko je vremena potrebno da vakcine protiv COVID - 19 zaustave pandemiju?
Efekat vakcina protiv COVID-19 na pandemiju zavisiće od nekoliko faktora. To su, na primjer: efikasnost vakcine, brzina i kontinuitet odobravanja, proizvodnja i isporuka te broj ljudi koji će se vakcinisati. Takođe, nije zanemariv ni podatak o broju osoba koje su preboljele COVID - 19, kao i podatak o trajanju imuniteta koji se prati kroz naučne i verifikovane stručne radove.
Većina naučnika očekuje da, kao što je slučaj sa većinom drugih vakcina, ni vakcine protiv COVID - 19 neće biti 100% djelotvorne.
Da li je opravdana bojazan od vakcinacije, jer je vakcina nastala relativno brzo? Kako se ubrzava proces istraživanja i razvoja bez narušavanja bezbjednosti vakcine?
U pronalazak bezbjedne i efikasne vakcine uloženo je jako mnogo, a važno je uzeti u obzir i činjenicu da se čitava svjetska nauka angažovala na proizvodnji vakcine protiv virusa korona.
Svjetska zdravstvena organizacija i partneri posvećeno rade na ubrzavanju razvoja vakcina protiv COVID - 19 uz poštovanje najviših standarda sigurnosti.
Vakcine su nekada razvijane u nekoliko koraka koji mogu trajati godinama. Danas, s obzirom na urgentnu potrebu za vakcinama protiv COVID - 19, finansijska ulaganja i naučna saradnja bez presedana mijenjaju način razvoja vakcine. To znači da se određeni koraci u procesu i istraživanju odvijaju paralelno, uz poštovanje strogih kliničkih standarda i standarda sigurnosti. Na primjer, u nekim kliničkim ispitivanjima ocjenjuje se više vakcina istovremeno. Međutim, to ne znači da su studije manje rigorozne.
Koje vrste vakcina protiv COVID – 19 su trenutno razvijene ili su u razvoju? Kako djeluju?
Od pojave virusa SARS-CoV-2, međunarodna naučna zajednica provodi intenzivna istraživanja za pronalazak terapije koja bi bila efikasna u liječenju COVID - 19, kao i za pronalazak sigurne i efikasne vakcine kao najboljeg dugoročnog rješenja za suzbijanje pandemije. Ogroman trud i međunarodna saradnja u oblasti nauke i farmaceutske industrije su u rekordnom roku omogućili razvoj više različitih tehnologija za proizvodnju vakcine protiv COVID - 19.
Postoji najmanje šest vrsta tehnologija za proizvodnju vakcine protiv COVID - 19, koje se zasnivaju na oslabljenom virusu, inaktiviranom virusu ili dijelovima virusa.
Inaktivne vakcine
Vakcine na bazi inaktivisanog uzročnika bolesti, u ovom slučaju virusa. Inaktivni virus detektuju imune ćelije u organizmu, što izaziva snažan imuni odgovor. Proizvodnja zahtijeva velike količine virusa. Primjer inaktivne vakcine je vakcina protiv bjesnila.
Žive atenuirane vakcine
Vakcine na bazi živog uzročnika, koji je oslabljen tako da ne može da uzrokuje bolest, ali izaziva isti imunološki odgovor organizma kao prirodna infekcija. Ovakve vakcine se ne mogu davati trudnicama i imunokompromitovanim osobama. Primjer je vakcina protiv morbila.
Virusne vektorske vakcine
Koristi se virusni vektor koji je genetskim inženjeringom ili modifikacijom izmijenjen tako da sadrži antigen virusa protiv koga se vakciniše. Nukleinska kiselina ovakvog virusa dovodi do stvaranja kopija virusnog proteina što stimuliše imuni odgovor domaćina. Ovakve vakcine se razvijaju brzo, ali ukoliko je osoba ranije bila izložena virusnom vektoru koji se koristi to može umanjiti efekat vakcine. Primjer je vakcina protiv ebole.
Vakcine zasnovane na nukleinskoj kiselini (RNA ili DNA)
Vakcine na bazi RNA ili DNA uzročnika bolesti, zaduženih za indukovanje proizvodnje virusnog proteina koji dovodi do imunog odgovora domaćina. Izazivaju snažan ćelijski imunitet, ali relativno nizak odgovor antitijela.
Vakcine zasnovane na česticama sličnim virusu
Na bazi virusnog omotača koji je sličan virusu protiv kojeg se vakciniše, ali bez genetičkog materijala virusa, ovaj virusni omotač stimuliše stvaranje imunog odgovora. Proizvodnja ovakvih vakcina je brza, ali je odgovor antitijela relativno nizak. Primjer je vakcina protiv humanog papiloma virusa.
Proteinske podjedinične vakcine
Ovakve vakcine koriste fragmente uzročnika bolesti koji su važni za izazivanje imunog odgovora. Manje su reaktogene, ali mogu biti i manje imunogene (manje neželjenih efekata, ali i imuni odgovor može biti slabiji). Primjer ovakve vakcine je vakcina protiv hepatitisa B.
Na koji način će vakcine protiv COVID - 19 biti skladištene i distribuisane?
Distribucija i čuvanje svih vakcina protiv COVID - 19, pa i onih koje se čuvaju na -80ºC, će se raditi tako da se iskoristi postojeći sistem (centralno skladište u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, distribucija preko regionalnih centara Instituta). Kako vakcina koja se čuva na -80ºC može da bude stabilna nakon odmrzavanja pet dana (na temperaturi frižidera), biće dovoljni kapaciteti za čuvanje ovih vakcina na -80ºC samo na nivou Instituta i regionalnih centara. UNICEF, Kancelarija za BiH, pruža pomoć Institutu u obezbjeđivanju ovih kapaciteta za hladni lanac. Takođe, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske obezbijedio je i kapacitete za skladištenje i distribuciju vakcina koje se čuvaju na višim temperaturama.
Koje kategorije stanovništva su prioritetne da prime vakcine protiv COVID - 19?
Prema Planu vakcinacije protiv COVID - 19 u Republici Srpskoj, koji je izradio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, prve vakcine primiće korisnici i zaposleni u domovima za smještaj starijih lica i zdravstveni radnici (prioritetno oni koji liječe pacijente oboljele od COVID - 19), a nakon toga osobe sa hroničnim oboljenjima i osobe starije od 65 godina. U narednim fazama biće obuhvaćene i druge kategorije stanovništva koje su pod povećanim rizikom od infekcije virusom korona.
Da li će vakcina protiv COVID - 19 biti besplatna?
Da. Republika Srpska je uložila značajne napore i sredstva da vakcina što prije stigne do građana Republike Srpske i ona će za građane biti besplatna.
Da li će vakcinacija protiv COVID - 19 biti obavezna ili dobrovoljna?
Vakcinacija protiv COVID - 19 će biti dobrovoljna. U vremenu pandemije koja je dovela do ogromnih posljedica na zdravlje i živote ljudi i koja je uticala na sve sfere funkcionisanja društva očekuje se da vakcinacija, kao najefikasnije sredstvo za zaštitu zdravlja od COVID -19, bude prihvaćena od stanovništva. Naročito je bitno da bude prihvaćena od onih koji su najviše izloženi (kao što su zdravstveni radnici), onih koji su najviše ugroženi ovom bolešću (starije osobe, osobe koje imaju hronične bolesti) i onih koji, po prirodi posla, mogu da prenesu infekciju na najosjetljivije osobe (zaposleni u staračkim domovima, zdravstveni radnici, itd). U suprotnom, ogroman trud i ulaganja u naučnoj zajednici koji su ostvareni u prethodnoj godini kako bi vakcina bila dostupna neće biti iskorišteni.
Da li su vakcine protiv COVID - 19 sigurne za trudnice, dojilje i mlađu populaciju?
Trenutno dostupne vakcine nisu testirane na trudnicama i dojiljama tako da u ovom trenutku nemamo dovoljno podataka o tome. Za dostupne vakcine protiv novog virusa korona, Fajzerovu i Sputnjik V, nisu rađena istraživanja među mlađom populacijom i trudnicama. Kako je tokom istraživanja koja su rađena bilo iskustava sa ispitanicama koje su u vrijeme istraživanja zatrudnile, pokazalo se da primanje vakcine nije uticalo negativno na trudnoću niti na plod. Isto je pokazano i u istraživanjima na životinjama. U skladu sa rezultatima istraživanja koja budu dostupna u budućnosti će biti usaglašene preporuke za primaoce vakcina u Republici Srpskoj.
Na kojim mjestima će u prvom talasu biti sprovođena vakcinacija?
Mjesto vakcinacije će se određivati u zavisnosti od kategorije stanovništva koja se vakciniše. Zdravstveni radnici će biti vakcinisani u svojim matičnim zdravstvenim ustanovama, zaposleni i korisnici domova za starija lica će biti vakcinisani u samim staračkim domovima od timova nadležnih domova zdravlja. Za ostale osobe koje podliježu vakcinaciji će biti formirani punktovi u njihovim domovima zdravlja, a u pojedinim slučajevima i izvan doma zdravlja, zavisno od uslova koji postoje u konkretnoj lokalnoj zajednici.
Kako se zdravstveni radnici pripremaju za sprovođenje procesa vakcinacije?
Sve zdravstvene ustanove imenuju timove koji će biti zaduženi za organizaciju, sprovođenje, praćenje i izvještavanje o procesu vakcinacije protiv COVID - 19, a koji će biti obučeni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Edukacija uključuje informacije o dostupnim vakcinama, načinu čuvanja, načinu aplikacije, nadzoru nad provođenjem vakcinacije i sigurnosti vakcinacije, neophodnom izvještavanju i sl.
Da li je potreban ljekarski pregled prije vakcinacije?
Preporučeno je sa izabranim doktorom porodične medicine razgovarati o eventualnim hroničnim bolestima ili zdravstvenom stanju, nakon čega će on procijeniti da li je potrebno odložiti imunizaciju.
Da li druge vakcine štite od COVID - 19?
Trenutno nema dokaza da postojeće vakcine štite od COVID - 19. Međutim, naučnici ispituju da li neke postojeće vakcine - npr. be-se-že vakcina protiv tuberkuloze - djeluju protiv COVID - 19. Svjetska zdravstvena organizacija će ocijeniti dokaze iz ovih studija kada budu dostupni.
Kako se postupa u slučaju pojave neželjenih reakcija na vakcinaciju?
U slučaju neželjenog događaja nakon vakcinacije, kao na primjer alergijske reakcije na vakcinu, medicinski timovi koji provode vakcinaciju obučeni su za pružanje pomoći. To je obavezna procedura u slučaju bilo koje vakcinacije, ne samo vakcinacije protiv COVID -19. Ukoliko se desi posebno ozbiljan neželjeni događaj on mora biti prijavljen, istražen i ispitan da li je povezan sa vakcinacijom. Kao i kod drugih vrsta vakcinacije za to je propisana odgovarajuća procedura u skladu sa Pravilnikom o načinu sprovođenja imunizacije i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti.
Da li je ljudima sa istorijom alergijskih reakcija preporučena vakcinacija?
Alergijske reakcije su moguće i nakon primanja drugih vakcina ili lijekova te ove sporadične reakcije nakon vakcinacije COVID - 19 vakcinom ne predstavljaju izolovan slučaj. Preporučeno je da osobe sa istorijom ozbiljnih alergijskih reakcija na lijekove, hranu ili vakcine ne primaju vakcinu Fajzer-Biontek, ali se ovo ne odnosi na osobe koje imaju blaže alergije niti je potrebno da se prije vakcinacije rade bilo kakvi alergotestovi.
Da li osobe sa autoimunim oboljenjima mogu primiti vakcinu protiv COVID - 19?
Iako do sada urađena klinička testiranja nisu imala dovoljan broj ispitanika sa autoimunim oboljenjima da bi se došlo do čvrste preporuke kada je u pitanju vakcinacija protiv COVID - 19 do sada nisu zabilježene neželjene reakcije povezane sa autoimunim oboljenjem kod onih ispitanika koji su primili ovu vakcinu.
Da li osobe sa onkološkim oboljenjima treba da prime vakcinu protiv COVID - 19?
Osobe sa onkološkim oboljenjima treba da prime vakcinu protiv COVID - 19, uz prethodnu konsultaciju sa nadležnim onkologom, s obzirom na to da sama terapija koju osoba primjenjuje može da utiče na efekat vakcinacije te je stoga potrebno da ordinirajući doktor medicine procijeni da li je potrebno odložiti imunizaciju.
Možemo li i nakon vakcinacije biti prenosioci virusa?
Do sada je istražen efekat vakcine na smanjenje mogućnosti obolijevanja, ali nije istražen efekat na prenošenje virusa. Zbog toga ne možemo biti sigurni da osobe koje su vakcinisane i time zaštićene od obolijevanja, ukoliko dođu u kontakt sa zaraženom osobom, ne mogu da prenose virus na svojoj sluznici na druge osobe. . Epidemiološke mjere prevencije poput nošenja maski i održavanja fizičke distance će biti neophodne još neko vrijeme, sve dok se vakcinacijom toliko ne poveća broj imunih osoba da dođe do značajnog smanjenja prenosa virusa u populaciji.
Da li se može desiti da osoba koja je primila vakcinu protiv COVID - 19 oboli od ovog virusa?
Takvi slučajevi se mogu desiti ukoliko je osoba bila u kontaktu sa virusom prije nego što se vakcinisala, tako da je u trenutku vakcinacije bila u inkubaciji, zatim kod osoba koje su bile u kontaktu sa virusom u toku 10-tak dana u kojima se tek razvijaju antitijela ili je osoba primila prvu od ukupno dvije potrebne doze vakcine i u organizmu se još nije razvio dovoljan titar zaštitnih antitijela.
Nakon vakcinacije potrebno je da prođe određeno vrijeme, otprilike oko 15 dana, da se počnu razvijati antitijela i zato i nakon vakcinacije treba primjenjivati mjere lične zaštite, što važi i prije vakcinacije. Slično je sa vakcinacijom protiv sezonskog gripa i drugih bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Zbog toga ljekari savjetuju da se čuvamo prvih 15-tak dana nakon vakcinacije dok se još ne formiraju antitijela.
Da li osobe koje su preležale COVID - 19 treba da prime vakcinu?
Vakcinacija se preporučuje i onima koji su preležali korona virus. To je preporuka i Svjetske zdravstvene organizacije, jer se ne zna koliko antitijela traju nakon prebolijevanja bolesti te koliki je nivo antitijela potreban da bi osoba bila zaštićena. Zabilježeno je da su ljudi ponovo obolijevali već nakon infekcije, ali se češće dešava kada prođu tri mjeseca. Postoji indikacija da je imunitet nakon prebolijevanja duži, ali ima ljudi kod kojih nije tako. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i drugih međunarodnih organizacija je da se većina populacije vakciniše.
Koliko vremena nakon prebolovanog COVID - 19 se preporučuje vakcinacija protiv ove bolesti?
Čim prođe akutna faza bolesti COVID - 19 osoba se može vakcinisati. Prema trenutno dostupnim saznanjima, nema potrebe da se pravi veliki razmak između prebolijevanja i vakcinacije koja će svakako doprinijeti imunitetu i produžiti ga.
Zašto je vakcinacija značajna?
Mnoge zarazne bolesti koje su u prošlosti odnosile veliki broj života i izazivale ozbiljne cjeloživotne deformacije spasile su veliki broj ljudi zahvaljujući upravo vakcinaciji. Iako je danas sve manje takvih bolesti, osim velikih boginja nijedna druga bolest nije u potpunosti iskorijenjena. Zbog toga je vakcinacija najbolji oblik prevencije i zato se smatra jednim od najvećih dostignuća čovječanstva.
Neke od vakcina pružaju dugotrajnu, a ponekad i cjeloživotnu zaštitu od nekih zaraznih bolesti, dok nas neke druge štite određeni period. Velika korist od vakcine jeste gradnja kolektivnog imuniteta populacije, a koji predstavlja zaštitu grupe od izbijanja epidemije ukoliko je veliki procenat pripadnika grupe vakcinisan, a ujedno predstavlja i zaštitu za onaj dio populacije koji nije u mogućnosti da se vakciniše. Pandemija virusa korona pokazala nam je važnost takve vrste imuniteta u zajednici.
Da li će se nakon vakcinacije izdavati potvrda?
Građani koji budu primili vakcinu protiv COVID - 19 dobiće potvrdu o vakcinaciji.
Služba za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske
Pogledajte galeriju
.png)
.jpg)
