Smanjena smrtnost od kardiovaskularnih bolesti
Srce nas danas manje izdaje
Republika Srpska nakon četvrt vijeka bilježi pad umrlih od kardiovaskularnih bolesti za oko desetak procenata, što ju je na svjetskoj mapi, iz grupe zemalja veoma visokog svrstalo u one sa visokim rizikom u Evropi, prvi put u istoriji, što je mnogo bolja pozicija od susjednih zemalja.
Istakao je to u razgovoru za „Medici.com“ akademik, poznati kardiolog Duško Vulić, napomenuvši da su kardiovaskularne bolesti godinama unazad bile ubica broj jedan i kod nas i u svijetu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre 17,9 miliona ljudi. Ono što zabrinjava jesu projekcije do 2030. godine da će se ta brojka popeti na 23,6 miliona stanovnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku godišnje smo imali oko 7.000 umrlih od bolesti srca i krvnih sudova. Posljednji podaci iz 2021. godine pokazuju da je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 46 odsto od ukupnog broja umrlih. Imajući u vidu da se ti podaci prate od 1997. godine, to je najniži procenat umrlih u zadnjih 25 godina. Neposredno poslije rata, procenat je bio 57 odsto i to je bio skok u odnosu na bivšu Jugoslaviju. Bosna i Hercegovina je zajedno sa Vojvodinom imala najveću smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u bivšoj Jugoslaviji od 50 odsto. Posljednjih pet godina evidentna je tendencija pada - istakao je Vulić.
Gdje je mjesto Srpske po osnovu izvještaja SZO?
Prošle godine smo dobili izvještaj od Svjetske zdravstvene organizacije prema kome je BiH, a time i Republika Srpska, po prvi put svrstana među zemlje visokog rizika u Evropi, a ne veoma visokog rizika gdje smo ranije bili. Tu su s nama Hrvatska, Češka, Slovačka, a jedini smo pored Slovenije, koja je stepenicu iznad nas, uspjeli od zemalja bivše Jugoslavije da se pomjerimo za jednu stepenicu, dok su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija i dalje ostale među zemljama veoma visokog rizika. Bitno je da se kod nas desio napredak bar kada je riječ o stepenu smrtnosti. Kada je riječ o obolijevanju tu nije bilo promjena.
Šta je uticalo na poboljšanja?
Smatram da smo na vrijeme uvidjeli da su kardiovaskularne bolesti gorući problem i najveći ubica našeg stanovništva i već 1999. godine pokrenut je Program prevencije kardiovaskularnih bolesti u RS. Formirano je operativno tijelo za implementaciju koje je nazvano Nacionalni komitet za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a sve s ciljem da objedinimo sve relevantne institucije, od Ministarstva zdravlja, preko Instituta za javno zdravstvo, Fonda zdravstvenog osiguranja, svih bolnica, Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) i svih domova zdravlja. Donesen je Zakon o korištenju duvanskih proizvoda čiji su efekti i te kako bili vidljivi. Organizovano je dosta populacionih akcija koje su se bavile promovisanjem zdravog načina ishrane i fizičke aktivnosti kao najjeftinijeg oblika prevencije. Prva akcija koju smo zvanično napravili bila je “Stazama zdravlja”. To su samo neke mjere koje su pokrenute jer najviše se može postići na smanjenju obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti ako se provode mjere među stanovništvom. Uporedo s tim, radilo se na primarnoj i sekundarnoj prevenciji, kroz program porodične medicine koja se bavi otkrivanjem ranih faktora rizika.
Koliko su naše zdravstvene ustanove, ljekari posvećeni i edukovani u prevenciji kardiovaskularnih bolesti?
Smatram da su udareni dobri temelji i obezbijeđena infrastruktura za sprovođenje programa prevencije. Edukacija je tekla kontinuirano. Radili smo na edukaciji, prije svega, porodičnih ljekara, a potom i kolega u bolnicama u vezi sa novim preporukama koje su se razvijale, pravili naše nacionalne vodiče. Uporedo s edukacijom ljekara, edukovali smo i stanovništvo u smislu promjene načina života. Ono što je ostalo neriješeno jeste finansiranje prevencije u okviru timova porodične medicine. Uz sve navedeno, realizovali smo i Malu školu zdravlja sa ciljem da se identifikuju djeca koja su gojazna ili eventualno imaju neki drugi faktor rizika kako bi na vrijeme spriječili obolijevanje. Projekat je realizovan sve do pojave pandemije virusa korona uz podršku Fonda zdravstvenog osiguranja, i imali smo plan da se on realizuje kontinuirano. Cilj nam je što bolja edukacija i što ranije otkrivanje faktora rizika.
Koji su najčešći faktori rizika kardiovaskularnih oboljenja?
Ključni faktori rizika su povišen krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće, nedovoljna fizička aktivnost, pretjerana tjelesna težina i pušenje cigareta. Ne treba da zaboravimo ni faktor rizika na koji ne možemo uticati, a to je stres, odnosno psihosocijalni faktor. Radili smo istraživanje kroz koje smo pratili jednu grupu oboljelih od infarkta gdje smo utvrdili da je uz ove osnovne dominirao i stres kao faktor rizika koji je nemjerljiv. U okviru Akademije nauka i umjetnosti, Odjeljenja medicinskih nauka, Odbora za kardiovaskularnu patologiju, 2007. godine pokrenuli smo projekat s ciljem praćenja djece koja su bila predškolskog uzrasta u vrijeme ratnih dešavanja. U vrijeme realizacije projekta oni su već bili maturanti ili brucoši. Ta istraživanja su pokazala da djeca koja su bila izložena psihotraumi imaju rane znake ateroskleroze u smislu poremećaja masnoća u krvi. Radili smo im i ultrazvuk arterija vrata i pokazalo se da oni koji su više bili izloženi psihotraumi imaju zadebljanje na tim arterijama. Time smo došli do nove rizične grupe. Neposredno prije pojave korone, pripremili smo plan za praćenje tih mladih ljudi i ta istraživanja su pokazala da su kod 12 odsto mladih zabilježena veća zadebljanja na arterijama vrata. Time smo pokazali da bi trebalo da se usmjerimo na mlade u trećoj i četvrtoj deceniji.
Koliko se mladi ljudi javljaju sa problemima kardiovaskularnog sistema?
Nažalost i kod tako mladih se dešava infarkt. Ta grupa je sada veoma rizična. U svakodnevnoj praksi srećemo sve više mladih ljudi koji su u trećoj ili četvrtoj deceniji života preživjeli infarkt. Taj broj se značajno povećao u odnosu na ranije. Ima tu i genetskih predispozicija, ali svakako je jedan od ključnih faktora stres. Predložićemo kampanju da se obavljaju redovni sistematski pregledi već u studentskim danima kako bi se na vrijeme ukazalo na sve eventualne rizike od obolijevanja. Ako svedemo faktore rizika pod kontrolu, to nam je garancija da mladi ljudi prije 65. godine neće oboljeti od kardiovaskularnih bolesti.
Da li prevencijom kardiovaskularnih bolesti sprečavamo i nastanak moždanog udara?
U posljednje vrijeme sve više se koristi pojam aterosklerotska kardiovaskularna bolest, jer riječ je ne samo o bolestima srca, već i krvnih sudova, a tu su uključeni i cerebralni krvni sudovi i periferni. Razlog za to je da i kada govorimo o faktorima rizika i o prevenciji mislimo na sve krvne sudove, a ne samo na srce. Pooštreni su kriterijumi prema kojima ukoliko se ultrazvučnim pregledom na arterijama vrata kod pacijenta nađe suženje ta osoba se smatra da je u veoma visokom riziku i neophodan joj je adekvatan tretman. Za osobe koje su u niskom riziku cilj je da loš holesterol ne prelazi tri, međutim kod onih u visokom riziku cilj je 1,4 milimola po litru da bi se zaustavio proces ateroskleroze. U tom slučaju daju se adekvatni lijekovi koji ne samo da djeluju na masnoće u krvi već i na samu aterosklerozu, poput statina koji se kod nas dugo koriste. Osim njih, pojavili su se i novi PCSK9 inhibitori. I to je jedan od iskoraka koji je napravljen kod nas. Ono što je takođe bitno jeste da nam i pacijenti sami mogu pomoći, da redovno mjere pritisak i da nam na pregledu ukažu na rezultate koje su evidentirali. Osim pritiska sami mogu da primijete i nepravilan rad srca koji može biti bezazlen, ali podjednako i toliko opasan da dovede do moždanog udara. U tom slučaju važno je što prije uraditi EKG kako bi se aritmija što prije otkrila i kako bi pacijent dobio lijekove koji sprečavaju stvaranje ugruška.
Kakve su posledice korone na kardiovaskularni sistem?
Korona nam je prekinula sve aktivnosti koje smo radili do tada te ugrozila redovno zbrinjavanje pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima. Akutna stanja su zbrinjavana, ali su izostajale redovne kontrole i praćenja, pa je često dolazilo do pogoršanja stanja posebno ako su bili i zaraženi. Mnogi pacijenti koji su oboljeli od korone imali su kardiovaskularne komplikacije i dan-danas nam dolaze oni koji su se oporavili i žale se da i dalje imaju lupanje srca, probadanje u grudima ili osjećaju zamor. Kod mnogih od njih smo utvrdili da su imali upalu srčane maramice, a kod mnogih se poremetio i krvni pritisak.
Kako u narednom periodu možemo poboljšati prevenciju i kontrolu KVB?
Potrebno je da nastavimo sa populacionom strategijom koja podrazumjeva poduzimannje svih mjera u smanjenju upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, pridržavanje zdravog načina ishrane i povećanja fizičke aktivnosti kod našeg stanovništva.U narednom periodu bi akcije trebali usmjeriti prema lokalnim zajednicima u cilju promocije zdravog načina života. Posebno bi se trebale mobilisati lokalne zajednice da poboljšaju sprovođenju zakonskih akata u vezi kontrole upotrebe duvanskih proizvoda, edukacije stanovništva o zdravom načinu ishrane, posebno afirmišući mediteranski način ishrane i stvaranju uslova da se stanovništvo bavi redovnom fizičkom aktivnosti promovisanjem „Staza zdravlja“. U okviru primarne prevencije potrebno je podstaći redovne kontrole glavnih faktora rizika (krvnog pritiska, masnoća u krvi, šećera u krvi) u cilju ranog otkrivanja i adekvatnog tretmana. Naravno, neophodno je da poboljšamo promjenu načina života i adekvatnu kontrolu faktora rizika kod oboljelih.
Ako bi u narednom periodu smanjili procenat pušača, poboljšali način ishrane bavljenje fizičkom aktivnosti uz adekvatnu kontrolu glavih faktora rizika stvorili bi smo uslove za dalje smanjenje oboljevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti u Republici Srpskoj.
Pogledajte galeriju